Zaimović: Novac u bankama siguran, vjerovatno ukrupnjavanje banaka i nulta kamatna stopa na štednju

Prvi čovjek bankarskog sektora Crne Gore Esad Zaimović kazao je u intervjuu Portalu Analitika da je novac građana i privrede u banakama siguran. Napominje da će u Crnoj Gori neminovno doći do ukrupnjavanja banaka i najavljuje sniženje kamatnih stopa na štednju na nulti nivo. Što se tiče kamatnih stopa na odobrene kredite, zbog brojnih ograničavajućih faktora, prvi bankar Crne Gore ne očekuje značajnije smanjenje.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka i glavni izvršni direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović, rekao je da je novac građana i privrede u komercijalnim bankama siguran, a da su političke priče koje su se pojavile po tom pitanju neutemeljene.

„Kao i ostali subjekti koji posluju na tržištu, i banke su izložene rizicima u svom poslovanju, tako da je moguće da neka od 15 banaka koje posluju u Crnoj Gori dođe u situaciju da traži pomoć ili da po nalogu Centralne banke Crne Gore (CBCG) izvrši određene korekcije u svom poslovanju. Ali, to ne znači da je sistem nestabilan. Naprotiv, ja sam potpuno siguran da u našem sistemu postoji dovoljno mehanizama kojima se osigurava stabilnost sistema i garantovanje depozita“, istakao je Zaimović u intervjuu našem portalu.

On je najavio snižavanje kamatne stope na depozite, tako da je moguće da bude svedena na nulti nivo.

Poznato Vam je da su naše banke u obavezi da svoje ino račune otvaraju u visokorangiranim ino bankama, koje po pravilu obračunavaju negativne kamate na depozite. Nedavno je i Centralna banka bez konsultacije sa Udruženjem banaka nametnula tu obavezu i za sredstva koje naše banke imaju na računima kod Centralne banke. To predstavlja dodatno opterećenje za banke, neke računice su pokazale da je to oko milion eura dodatnih troškova za sve banke u Crnoj Gori, srazmjerno visini njihovih depozita kod Centralne banke. Jedna od mogućih ideja kako da banke kompenziraju taj trošak je i uvođenje negativne kamatne stope na depozite klijenata. Nisam siguran da će naše banke posegnuti za tom mjerom i mišljenja sam da će većina banaka dodatno sniziti kamatne stope na depozite ili ih u nekim slučajevima svesti na nulu“, naveo je Zaimović.

ANALITIKA: Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević izjavio je nedavno da je stanje u bankarskom sektoru jako loše i da će najmanje dvije banke da se obrate CBCG za sanaciju. Kao predsjednik UO Udruženja banaka, molim Vas da ocijenite stanje u crnogorskom bankarskom sektoru? Da li i Vi imate saznanja da će, kako kaže Medojević, najmanje dvije banke da se obrate za sanaciju?

ZAIMOVIĆ: Crnogorski bankarski sistem je tokom prethodnih deset godina, koliko se bavim bankarskim poslom u Crnoj Gori, često bio u fokusu stručne i političke javnosti. Kontekst je, nažalost, najčešće bio negativan, počev od finansijske krize iz 2008. godine, preko visine kamatnih stopa, loših kredita, pa do novih komentara vezanih za nestabilnost bankarskog sistema. Kritike su dolazile i od opozicionih političara i od nekadašnjih visokih funkcionera Centralne banke. Vrijeme je pokazalo da je većina tih ocjena bila neutemeljena ili politički motivisana, dok je bankarski sistem ostao stabilan, sa tendencijom daljeg rasta i uključivanjem novih investitora na bankarsko tržište.

Kao predsjednik UO Udruženja banaka Crne Gore sam u redovnoj komunikaciji sa kolegama iz drugih banaka, kao i sa Centralnom bankom Crne Gore, i moram priznati da nisam u saznanju da se neka banka obratila Centralnoj banci sa zahtjevom za sanaciju. Kada bi se i desio takav slučaj to ne bi bilo ništa nepoznato i razvijenijim finansijskim sistemima, nego što je naš i smatram da to ne treba koristiti u dnevno-političke svrhe.

Kao i ostali subjekti koji posluju na tržištu i banke su izložene rizicima u svom poslovanju, tako da je moguće da neka od 15 banaka koje posluju u Crnoj Gori dodje u situaciju da traži pomoć ili da po nalogu Centralne banke izvrši određene korekcije u svom poslovanju. Ali to ne znači da je sistem nestabilan. Naprotiv, ja sam potpuno siguran da u našem sistemu postoji dovoljno mehanizama kojima se osigurava stabilnost sistema i garantovanje depozita.

ANALITIKA: Šta kažete na tvrdnje gospodina Medojevića, da su menadžeri opljačkali banke?

ZAIMOVIĆ: Mislim da je to neodgovorna izjava koja može negativno da utiče na reputaciju bankarskog sektora i da je prije svega motivisana željom tog političara da neargumentovanom kritikom bankara povrati izgubljeno povjerenje građana.

Svakako bi bilo bolje ta saznanja o eventualnim nezakonitim radnjama menadžera banaka podijeliti sa nadležnim državnim organima, što i jeste osnovno polje djelovanja jednog odgovornog političara, nego ići sa tim u javnost. Siguran sam da klijenti banaka ipak znaju da se radi o političkoj izjavi koja nema utemeljenje u konkretnim podacima.

ANALITIKA: Imaju li građani Crne Gore, odnosno štediše, razloga za strah i da li im je veliki novac koji drže na računima banaka siguran? Narušavaju li ovakve ocjene političara povjerenje u bankarski sektor?

ZAIMOVIĆ: Kao što Vam je poznato, štednja građana i privrede u bankama konstantno raste i na kraju marta 2017. godine je iznosila preko 2,8 milijardi eura što pokazuje veliko povjerenje građana u bankarski sektor. Mogu odgovorno da tvrdim da je novac u bankama potpuno siguran. Ukoliko se i desi da dođe do problema u nekoj banci, Fond za zaštitu depozita ima dovoljno potencijala da nadoknadi sve štedne uloge do 50.000 eura. Siguran sam da su naši građani dobro obaviješteni o poslovanju banaka, o potencijalnim rizicima za njihove štedne uloge, kao i ulozi Fonda za zaštitu depozita, koji redovno informiše javnost o svom poslovanju i misiji.

ANALITIKA: U Crnoj Gori ima 15 banaka.Da li je to mnogo za crnogorski bankarski sektor i da li je u ovom slučaju prirodna pojava da dođe do ukrupnjavanja?

ZAIMOVIĆ: Pitanje broja banaka na crnogorskom tržištu je aktuelizovano posljednjih godina, nakon registracije nekoliko novih banaka. Ta činjenica govori u prilog tezi da i dalje postoji interes za ovo tržište. Siguran sam da postoje razlozi koji su motivisali investitore da u svoje poslovne planove uvrste Crnu Goru kao privlačnu destinaciju. Tu prije svega mislim na konkurentnu poresku politiku, euro kao sredstvo plaćanja, skoro priključenje NATO savezu, kao i strateški zacrtan politički cilj ka pridruživanju Evropskoj uniji.
Sa druge strane, postoje i određeni limitirajući faktori, prije svega definisani veličinom tržišta, koji destimulišu klasične bankarske poslove. Smatram da ta ograničenja više daju prostora bankama koje u svojim planovima, pored klasičnih bankarskih poslova, imaju i poslove investicionog bankarstva, upravljanja imovinom, investiranje u nove tehnologije, digitalizaciju i sve ostale poslove koje zahtijeva moderno bankarsko poslovanje. Očekujem da u narednim godinama banke koje budu tako radile budu u prednosti u odnosu na konkurenciju.

ANALITIKA: Da li će u Crnoj Gori doći do ukrupnjavanja bankarskog sektora?

ZAIMOVIĆ: Obzirom da u strukturi bankarskog sektora u Crnoj Gori postoje banke različite veličine i kreditnog potencijala, moguće je da u narednom periodu dođe do ukrupnjavanja, kako bi se racionalizovali troškovi poslovanja.

Tu imam u vidu i očekivane dodatne regulatorne zahtjeve Centralne banke Crne Gore, vezane za implementaciju međunarodnih standarda, počev od januara naredne godine što će postaviti dodatne zahtjeve, koje manjim bankama mogu predstavljati dodatno opterećenje.

ANALITIKA: Da li bi za bankarski sektor bilo negativno da su se ujedinile CKB i Societe generale banka?

ZAIMOVIĆ: Vezano za pitanje potencijalnog spajanja dvije velike banke u Crnoj Gori, smatram da to ne bi imalo negativne posljedice na bankarski sektor. S obzirom da se radi o dvije velike banke koje su u svom poslovanju primjenjivale najviše standarde u poslovanju, cijenim da to ne bi izazvalo nikakve poremećaje na tržištu.

Ne očekujem ni da bi to prouzrokovalo preveliku koncentraciju, s obzirom da je konkurencija veoma izražena u bankarskom sektoru i da postoji dovoljno dobrih banaka koje bi mogle parirati toj banci koja bi nastala spajanjem CKB i Societe general banke. S obzirom da smo nedavno informisani o odluci Societe general banke da do daljnjeg ostaje na ovom tržištu, ta tema nije više nije aktuelna, ali je bila zanimljiv povod za polemiku koja se vodila u javnosti.

ANALITIKA: Šta mislite o ideji da banke za veliki novac obračunavaju negativnu kamatnu stopu?

ZAIMOVIĆ: Crnogorski bankarski sektor je veoma osjetljiv na promjene koje se dešavaju na međunarodnom tržištu. Politika Evropske centralne banke koja posljednjih godina rezultira niskim, čak i negativnim kamatnim stopama, predstavlja dodatni izazov za naše banke.

Poznato Vam je da su naše banke u obavezi da svoje ino račune otvaraju u visokorangiranim ino bankama, koje po pravilu obračunavaju negativne kamate na depozite. Nedavno je i Centralna banka bez konsultacije sa Udruženjem banaka, nametnula tu obavezu i za sredstva koje naše banke imaju na računima kod Centralne banke.

To predstavlja dodatno opterećenje za banke, neke računice su pokazale da je to oko milion eura dodatnih troškova za sve banke u Crnoj Gori, srazmjerno visini njihovih depozita kod Centralne banke. Jedna od mogućih ideja kako da banke kompenziraju taj trošak je i uvođenje negativne kamatne stope na depozite klijenata. Nisam siguran da će naše banke posegnuti za tom mjerom, mišljenja sam da će većina banaka dodatno sniziti kamatne stope na depozite ili ih u nekim slučajevima svesti na nulu.

ANALITIKA: Kako će se po Vašem mišljenju kretati kamate na crnogorskom tržištu?

ZAIMOVIĆ: Što se tiče visine kamatnih stopa na kredite i klasične bankarske proizvode, svjedoci smo da je taj nivo znatno snižen u prethodnim godinama, tako da ne očekujem neko značajnije smanjenje u narednom periodu, imajuću u vidu sve razloge koje sam pomenuo, a koji negativno utiču na poslovanje banaka.

ANALITIKA: Na kraju, kakvi su poslovni rezultati Hipotekarne banke koja je prepoznata kao jaka i stabilna banka?
ZAIMOVIĆ: Zahvaljujem na konstataciji da se radi o jakoj i stabilnoj banci. Vlasnici Hipotekarne banke su prije 11 godina, kada su preuzeli većinski paket vlasništva u banci, kao glavni strateški cilj zacrtali da se Hipotekarna banka pozicionira u pet najvećih banaka u Crnoj Gori. Taj cilj je ostvaren prije nekoliko godina i danas Hipotekarna banka sa aktivom od oko 430 miliona eura učestvuje sa 11-12 odsto u bankarskom tržištu Crne Gore. Imamo veoma stabilnu bazu depozita od oko 330 miliona eura, diverzifikovan kreditni portfolio u iznosu od oko 210 miliona eura i ostvarujemo godišnju dobit oko 3,7 miliona eura. Takav plan imamo i za ovu godinu, sa dodatnim akcentom na dokapitalizaciju banke i izdvajanju dodatnih rezervi kako bismo se što bolje pripremili za najavljeno implementiranje međunarodnih standarda.

ANALITIKA: Kakva će biti poslovna politika Hipotekarne banke?

ZAIMOVIĆ: Naša politika u pogledu kreditiranja ostaje nepromijenjena. Ostajemo fokusirani na mala i srednja preduzeća, kao i na stanovništvo. Trudimo se da konstantno inoviramo našu ponudu u skladu sa kretanjima na tržištu. Kao rezultat takve politike imamo konstantno povećanje broja klijenata, kako preduzeća tako i građana.

Nastavljamo i sa dodatnim investiranjem u nove tehnologije, kroz nove proizvode koje planiramo da lansiramo tokom ove godine. Time želimo da zadržimo status banke koja unazad nekoliko godina prva uvodi nove tehnologije, lansira nove proizvode u kartičnom poslovanju i beskontaktnim tehnologijama. Nadamo se da ćemo tako zadržati postojeće zadovoljne klijente i biti u mogućnosti da dodatno proširimo bazu klijenata.

Check Also

Ambasador Ruske Federacije posjetio Asocijaciju menadžera Crne Gore

Predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore Budimir Raičković primio je danas ambasadora Ruske Federacije u Crnoj …

2 KOMENTARI

  1. Zar je moguce da ce ovaj izvrsni direktor napraviti gresku i dosljdenog Mitrovica zamijeniti Knezevicem i uvesti banku znacajnog rasta u duboku krizu koja ce tinjati dok stvarno ne postane rizicna za sistem?

    • A jesu li diguni novci i u ADIKOZ obzirom da svi cute o zloupotrebi pecata i kreditu od 2 mil. NN licima. Zadto niko nd objasni o cemu se radi dx nr dtrahujemo za novce.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *