ERSTE blog: Centralna banka – Krovni regulator bankarskog i monetarnog sistema

Dodajte komentar

Centralna banka je najvažnija, krovna institucija u finansijskom sistemu. Aktivnosti koje preduzima centralna banka, a koje spadaju u domen monetarne politike jedne države, direktno utiču na novčanu masu, kamatne stope i obim kredita. Indirektno, aktivnosti centralne banke utiču na ukupnu proizvodnju i inflaciju.

U ovom blog postu pokušaćemo da vam približimo glavne funkcije centralne banke u jednom ekonomskom sistemu.

Koje su najbitnije funkcije centralne banke?

Centralna banka ima ekskluzivno pravo da štampa novac u jednoj zemlji (toga prava se može odreći, o čemu ćete saznati na kraju teksta). Osim emisije gotovog novca, centralna banka može da emituje i primarni novac, odnosno, odobrava kredite poslovnim bankama, ili od njih kupuje nedospjela potraživanja. Na taj način ona utiče na količinu novca u opticaju i na visinu kamatnih stopa na finansijskom tržištu.

Centralne banke i digitalne valute

Sredinom 2016. godine nekoliko centralnih banaka, uključujući Banku Engleske, Narodnu Banku Kine, Banku Kanade i Federalne rezerve (centralna banka Sjedinjenih Američkih Država), najavile su da razmatraju mogućnost plasiranja sopstvenih digitalnih valuta, koristeći Blockchain tehnologiju koja je razvijena za Bitcoin.

Kreditno-monetarnom politikom koju vodi, centralna banka utiče na kamatne stope i devizni kurs, a sve u cilju postizanja krajnjih ciljeva makroekonomske politike, a to su: stabilnost cijena, ekonomski rast, puna zaposlenost i uravnotežen platni bilans.

Instrumenti kreditno-monetarne politike

U sprovođenju monetarne politike centralna banka se služi instrumentima monetarne politike. Neki od instrumenata monetarne politike su:

  • Politika obaveznih rezervi. Obavezne rezerve predstavljaju dio sredstava koje su sve banke u obavezi da drže kao depozite. Centralna banka propisuje koliko će iznositi obavezne rezerve, i tako utiče na monetarnu politiku. Pojednostavljeno, kada je obavezna rezerva niža, banke imaju više sredstava za plasman kredita i obratno. Što banke imaju više sredstava za plasman kredita, to su kamatne stope niže.
  • Politika eskontne i uopšte kamatne stope. Eskontna stopa ili diskontna stopa, je kamatna stopa koju centralna banka naplaćuje bankama na kredite koje im odobrava. Centralna banka odobrava kredite drugim, komercijalnim bankama, da bi unaprijedile ili poboljšale svoje poslovanje. Visina eskonte stope direktno utiče na visinu kamatnih stopa po kojima banke odobravaju kredite svojim klijenatima. Što je eskontna stopa niža, i krediti za građane su povoljniji, a investicije isplativije.

Banka banaka i banka države

Na osnovu usluga koje centralna banka obavlja za državu ona djeluje kao bankar države. Država ima svoj račun kod centralne banke i po njenom nalogu centralna banka vrši sva plaćanja za račun države. Država može svoje hartije od vrijednosti da prodaje uz posredovanje centralne banke.

U većini zemalja centralna banka organizuje platni promet

Centralna banka, kao banka banaka, nadzire finansijski sistem tako što vrši regulatorno-kontrolnu funkciju nad učesnicima na finansijskom tržištu. Osim toga, u većini zemalja centralna banka organizuje platni promet, te se konačan dnevni transfer novčanih sredstava unutar bankarskog sistema i između banaka i centralne vlasti odvija kroz brojne račune koji su otvoreni kod centralne banke.

CBCG

Da li centralna banka mora biti državna institucija?

Prva centralna banka osnovana je u Švedskoj 1668. godine, a zvala se Riksbank. Banka je u početku bila u privatnom vlasništvu da bi kasnije, zbog problema u kojima se nalazila, švedski parlament odlučio da je stavi pod svoj nadzor. Interesantno je da su neke od prvobitnih centralnih banaka bile u privatnom vlasništvu, da bi kasnije tokom razvoja bile oformljene kao državne institucije.

Većina današnjih centralnih banaka se nalaze u državnom vlasništvu, ali ima i izuzetaka. U Hong Kongu ulogu centralne banke imaju dvije privatne banke. Iako se centralna banka nalazi u privatnom ili privatno javnom vlasništvu, njeni akcionari ne mogu uticati na njen rad. U slučaju kada je država vlasnik centralne banke njen profit se preusmjerava na državu, Ministarstvo finansija, trezor i slično.

Takođe, centralne banke mogu biti i nadnacionalne, kao što je to slučaj sa Evropskom Centralnom bankom koja ima sjedište u Frankfurtu i nezavisno vodi monetarnu politiku svih zemalja članica Eurozone.

Nezavisnost centralne banke i inflacija

Izvršna vlast ne smije imati uticaj na donošenje odluka monetarne politike

Efekti monetarne politike koju sprovodi centralna banka imaju uticaj na cjelokupnu ekonomiju jedne zemlje. Odgovornost centralne banke je veća ukoliko je veća i njena nezavisnost u smislu biranja ciljeva i instrumenata monetarne politike. Nezavisnost centralne banke je bitna i u njenom odnosu sa izvršnom vlašću jedne države. Naime, odluke centralne banke moraju biti zasnovane na ekonomskim pokazateljima, a izvršna vlast ne smije imati uticaj na donošenje odluka monetarne politike.

Alberto Alesina i Lawrence Summers uradili su 1992. godine studiju uticaja nezavisnosti centralne banke na makroekonomiju. Studija se odnosila za period od 1955. do 1988. godine za grupu zemalja: Španiju, Novi Zeland, Italiju, Veliku Britaniju, Austriju, Francusku, Belgiju, Japan, Kanadu, Holandiju, SAD, Švajcarsku i Njemačku.

Zgrada Federalnih rezervi SAD-a u Vašingtonu

Dolarizacija

Pojedine države nemaju svoju nacionalnu valutu već odlučuju da se kao sredstvo plaćanja koristi strana valuta. U tom slučaju centralna banka nema emisionu funkciju, odnosno funkciju štampanja novca. Dolarizacija je dobila ime po američkom dolaru koji je najrasprostranjenija valuta u svijetu.

Dolarizacijom se limitiraju mogućnosti centralne banke u vođenju monetarne politike. U dolarizovanoj zemlji centralna banka ne vrši funkciju emisije novca tako da mogućnost pokrivanja budžetskog deficita iz primarne emisije ne postoji.

Centralna banka Crne Gore se odrekla svoje emisione funkcije

Crna Gora je jedna od zemalja koje su sprovele postupak „dolarizacije” prelaskom sa dinara na njemačku marku, da bi kasnije, 2002. godine uvela euro kao zvanično sredstvo plaćanja u državi. Neki od efekata ove odluke su bili: jačanje povjerenja u vidu povećanja depozita, niska stopa inflacije, rast stranih direktnih investicija. Sa druge strane, Centralna banka Crne Gore se odrekla svoje emisione funkcije i ne može direktno uticati na kurs eura u odnosu na ostale međunarodne valute.

Kako je Crna Gora unilateralno uvela euro kao sredstvo plaćanja i nije formalno članica eurozone, o ovom pitanju će dodatno morati da pregovara tokom pristupnih pregovora sa Evropskom unijom.

Nadam se da vam je ovaj blog post pomogao da bolje razumijete ulogu centralne banke u jednom ekonomskom sistemu. Centralna banka ima veliku ulogu, a ljudi koji je vode nose veliku odgovornost jer njihove akcije direktno utiču na državnu ekonomiju i živote građana.

Autor:  Igor Savić, direktor Sektora riznice

Izvor: blog Erste banke

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *