Zvanična Atina grozničavo razmatra posljednji zajednički predlog eurozone i MMF-a koji bi trebalo da je košta dodatnih 3,6 milijardi eura i koji je, ujedno, i novi ultimatum da Ciprasova vlada, kroz nove mjere štednje koje bi sprovela do 2018, ali i posle, uopšte dođe u situaciju da se nastave pregovori s kreditorima i u dogledno vrijeme odmrznu obećani krediti.
Iako predlog smatra neracionalnim, premijer Cipras vjeruje da će se naći zajednički jezik i da će ocjenjivanje do sada sprovedenih reformi biti uspješno završeno do sljedećeg sastanka evrogrupe 20. februara. Istovremeno, Cipras poručuje da će ova godina biti ključna za Evropu i naglašava da će euroskeptične snage jačati sve dok je Evropa slaba i nemoćna. Na zasedanju Centralnog komiteta Sirize grčki premijer je dodao da će Grčka okrenuti list, da kriza pripada prošlosti.
Zapadni mediji procjenjuju da eventualni izlazak MMF-a iz programa ekonomske pomoći Grčkoj može da ima dva moguća scenarija: da vodi ka grčkom bankrotu već na ljeto i mogućnosti „gregzita” ili odluci Berlina da prihvati otpis dijela duga i to samo nekoliko mjeseci prije izbora.
U komentaru „Fajnenšel tajmsa” se kaže da je cijelo zamješateljstvo posljedica izbjegavanja da se kaže i prizna istina da je grčki dug neodrživ. Eurozona izbjegava tako brutalan zaključak i pokušava da priču o održivosti duga stalno drži živom. List konstatuje da Grčka nikada neće dostići primarni suficit od 3,5 odsto BDP-a, kao što ni Berlin nikada neće prostati na otpis dijela duga. Kao što su, piše „Fajnenšel tajms”, bile „katastrofalno pogrešne i procjene premijera Ciprasa da se oslanja samo na eurozonu, odričući potrebu ostanka u paketu MMF”.
Svojom neodlučnošću MMF je bez sumnje doveo do konfuzije i sada, kako piše list „Gardijan”, svako žuri da iz sopstvenih razloga ubrza rješavanje grčke dužničke krize. Jeren Dajselblum, šef eurogrupe, pokušava da nađe rješenje jer uskoro, posle izbora u Holandiji, može da bude i van igre, Volfgang Šojble, koji je glavna kočnica i koji, praktično, diktira sve uslove kada je riječ o rješavanju grčke krize, može da bude skrajnut. Sve je više glasina da bi kancelarka Merkel ukoliko pobijedi na izborima u septembru mogla da ga zamijeni nekom šarmantnijom osobom.
U izjavi njemačkoj agenciji DPA ministar spoljnih poslova Njemačke Zigmar Gabriel kritikuje Šojblea zbog pokušaja da Atinu „izgura iz eurozone” i poručuje da je: „Njemačka je dužna da učini sve kako bi se sačuvalo jedinstvo Evrope i eurozone”.
U međuvremenu, neizvjestan je i ishod glasanja u grčkom parlamentu kome bi, eventualno, bio predočen predlog kreditora za dodatnim mjerama štednje, smanjenjem penzija, beneficija, uvođenjem novih poreza. Prema posljednjim istraživanjima javnog mnjenja, ljevičarska Siriza po popularnosti za 11 procenata zaostaje za konzervativnom Novom demokratijom, Siriza dominira u parlamentu ali je, s obzirom na potencijalno raspoloženje birača, jasno da ne može još dugo da produžava bitku s Briselom. Konflikt može da dovede do prevremenih izbora, a rezultat niko sa sigurnošću ne može da predvidi.
Politika
