Većina ljudi bi se složila da je obrazovanje ključ ljudskog uspjeha i napretka. Pa ipak, u današnje vrijeme, diploma više nije garancija uspjeha i prilika za nekolicinu talentovanih, već neophodan preduslav za pronalaženje bilo kog posla.
Brojni fakulteti se hvale studentima koji započnu karijeru u roku šest mjeseci od završetka studija, kada je zapravo riječ o ljudima koji su posao imali i prije nego što su diplomirali. Prema nekim zvaničnim podacima nezavisnih institucija za istraživanje zaposlenosti, svega 6,5 odsto diplomaca dobija ponudu za posao u svom području nakon završetka studija. To znači da mnoge tvrdnje o visokom obrazovanju zapravo ne odgovaraju stvarnosti.
Razlika u obrazovanju sve rjeđe znači i razliku u zaradi
Fakultetski obrazovani ljudi bez sumnje u prosjeku zarađuju više od onih koji nemaju diplomu. Pa ipak, u posljednje vrijeme se događaju stvari koje se ne uklapaju u ovu teoriju. Razlika u satnici visokoobrazovanih i srednjeobrazovanih je sve manja. Upravo zbog toga mnogi diplomci vremenom biraju poslove za koje nije potrebna fakultetska diploma. Svako od nas poznaje barem jednu visokoobrazovanu osobu koja radi kao konobar jer ne može da nađe posao u svojoj struci. Globalna ekonomska kriza je dodatno produbila taj problem, jer se od 2000. godine brzina stvaranja novih radnih mjesta za visokoobrazovanu radnu snagu se značajno usporila, zahtjevi prema visokoobrazovanim radnicima su se smanjili, dok je porast poslova u niže plaćenim zanimanjima značajno porastao.
Diploma vas više ne čini konkurentnijim na tržištu rada
Navodeći podatak o posjedovanju diplome, kandidati su ranije poslodavcima slali određenu poruku o svojim vještinama, sposobnostima savladavanja dodijeljenih zadataka i radu u timu. Ali fakultetska diploma više ne oprema kandidate specifičnim vještinama, koje su poslodavci tražili, niti ih čini produktivnijim. Kada bi svi imali fakultetske diplome, pojedinci ne bi mogli da se istaknu.
Kompanije sve manje ulažu u edukaciju svojih zaposlenih
Nekad je 500 najvećih američkih kompanija zapošljavalo veliki broj diplomaca, koje su obrazovali na način da u kompaniji provedu cijeli radni vijek, a danas korporacije ulažu manje u obrazovanje i obuku zaposlenih, a umjesto da unaprjeđuju postojeće kadrove – radije zapošljavaju nove. Zaključak je da ulaganje u generacije koje dolaze liderima postaje sve manja briga.
I na kraju – koja je prava vrijednost visokog obrazovanja?
I pored svega navedenog, diploma fakulteta ima svoje prednosti, koji se ne moraju nužno odražavati na visinu plate ili razvoj karijere. Naime, osiguravanje fakultetskog obrazovanja pomaže prepoznavanju i razvijanju talenata, koje bi mladi ljudi u suprotnom možda protraćili. Ne treba po svaku cijenu vjerovati obećanjima da fakultetska diploma garantuje posao ili posao koji je dobro plaćen i birati fakultet isključivo na osnovu tog argumenta.
Ekonomski online
