Teški uslovi rada radnika u trgovini: Prepušteni sami sebi

Tokom prošle godine Inspekcija rada je po osnovu rada i zapošljavanja izrekla novčane kazne vrijedne oko milion eura, a kod svakog trećeg kontrolisanog poslodavca našla neku vrstu nepravilnosti. Samo tokom prošle godine, Inspekcija je kod poslodavaca zatekla 1.977 lica bez ugovora o radu i svima je izrekla novčane kazne, a u tri slučaja i mjeru privremene zabrane rada. Zašto je Inspekcija samo u tri slučaja privremeno zabranila rad poslodavcima, možemo samo da nagađamo. Zakon jasno propisuje – inspektor rada je obavezan da, pored upravnih mjera i radnji propisanih zakonom, privremeno zabrani rad subjektu nadzora rješenjem, ako prilikom vršenja inspekcijskog nadzora utvrdi da nije zaključio ugovor o radu sa licem koje se zapošljava prije stupanja na rad.

Ako je suditi po zvaničnim podacima, poslodavci u Crnoj Gori tek ponekad i pomalo krše prava radnika. I kad se utvrdi da drže radnike na “crno”, to nije toliko strašno, pa nema potrebe da im se privremeno zabrani rad. Uglavnom čak i isplaćuju dnevnice za rad za praznike.

Kako nam je saopšteno iz Inspekcije rada, na osnovu obračuna zarada u koju inspektori imaju uvid prilikom kontrole, po pravilu, veliki supermarketi, za zaposlene koji su radili za vrijeme državnih ili vjerskih praznika, obračunavaju i isplaćuju uvećanu zaradu.

U to smo se i uvjerili jer smo u nekoliko navrata vršili posebne i pojačane inspekcijske nadzore kod ovih subjekata nadzora“, naveli su iz Inspekcije.

Malo im je teže da utvrde da li zaposleni rade prekovremeno, jer se, kako ističu, radnici boje da prijave poslodavce.

Oko 50.000 zaposleno u sektoru usluga

Javna je tajna da oko 50.000 zaposlenih u trgovini i sektoru usluga (marketi, butici, piljare, kafići), od kojih su većinom žene, tokom mjeseca imaju svega dva slobodna dana, da često rade prekovremeno, da imaju svega po sedam dana godišnje odmora. Rade za oko 300 eura mjesečno, često potpisuju takozvane blanko otkaze, pa ih poslodavac može otpustiti kad god mu pane na pamet. Ćute, jer se boje da izgube posao, jer i takav je bolji nego da ga nema.  Skoro da nema razlike- da li rade u velemarketima ili u malim piljarama, buticima, kafićima…

“Imam dvoje djece, moram da radim i ćutim. Nosim gajbe, guram pretovarena kolica, slažem, čistim. Imam u petnaest dana jedan dan slobodan. Radim za praznike, nedjeljom…”, kazala je radnica zaposlena u jednom velikom supermarketu za Portal Analitika.

U Inspekciji rada kažu da su tokom prošle godine imali 1.800 prijava, od čega je 772 bilo anonimnih.

Nedovoljne kazne

Tokom inspekcije, izrekli su novčane kazne vrijedne oko milion eura, a kod svakog trećeg našli neku vrstu nepravilnosti.

Preciznije, kontrolisali su 7.508 objekata i utvrdili 2.615 nepravilnosti.

“Za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti inspektori su u 2.092 slučaja izrekli mjeru ukazivanja  i donijeli 44 rješenja. U dijelu kaznenih mjera izdato je 2.033 prekršajna naloga, kojima suizrečene novčane kazne u   ukupnom  iznosu od 950.150 eura.  Takođe,zbog neizvršenje rješenja inspektora donijet je 31 zaključak o novčanom kažnjavanju uukupnom iznosu od 24.500 eura”, saopšteno je Portalu Analitika.

Samo tokom prošle godine, Inspekcija je kod poslodavaca zatekla  1.977 lica bez ugovora o radu i svima je izrekla novčane kazne,  a u  tri slučaja i mjeru privremene zabrane rada.

Zašto je Inspekcija samo u tri slučaja privremeno zabranila rad poslodavcima možemo samo da nagađamo. Zakon jasno propisuje – inspektor rada je obavezan da, pored upravnih mjera i radnji propisanih zakonom, privremeno zabrani rad subjektu nadzora rješenjem, ako prilikom vršenja inspekcijskog nadzora utvrdi da nije zaključio ugovor o radu sa licem koje se zapošljava prije stupanja na rad.

Inspekcija je saopštila i da nijedan objekat nije prošle godine privremeno zatvoren

Pasivan Sindikat

Što u ovakvim situacijama radi Unija sindikata, Analitika nije uspjela da sazna. Nakon osam dana, od njih je stigao odgovor – sekretar Srđa Keković je na putu.

Sindikat se, doduše, krajem prošle godine javno borio protiv blanko otkaza. Posljednjih pola godine je ta pojava, kazao je krajem godine Keković za RFE eskalirala a Vrhovno državno tužilaštvo se obavezalo da će provjeriti o čemu se tu stvarno radi.

Poslodavci su se dosjetili blanko otkaza nakon što je počeo da se primjenjuje zakon na osnovu koga svakom ko je na određeno zaposlen duže od dvije godine moraju dati ugovor na neodređeno.I ovdje je zakon jasan – za ovo krivično djelo može se dobiti do tri godine zatvora. Nije poznato da je neko odgovarao.

Smislili su, a zakonodavci im omogućili i uveli u legalne tokove, mogućnost zapošljavanja preko Agencija za zapošljavanje. Pa tako nakon dvije godine, da im ne bi dali posao na neodređeno, privremeno radnika ustupe Agenciji.  I tako ukrug.

Razni su načini da se zaobiđe put pravde, posebno kad nadležni žmure na jedno oko a sindikati uglavnom spavaju.  Radnicima ostaje da rade, ćute i trpe.

Izvor: Analitika

Check Also

Ambasador Ruske Federacije posjetio Asocijaciju menadžera Crne Gore

Predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore Budimir Raičković primio je danas ambasadora Ruske Federacije u Crnoj …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *