Savjet stranih investitora Crne Gore (SSICG) predstavio je sedmo izdanje “Bijele knjige”, koja sadrži pregled investicione i poslovne klime u 2015. godini iz perspektive najvećih stranih investitora, članova Savjeta. U dokumentu se, između ostalog, navodi da prozitivnih promjena nije bilo dovoljno, saopšteno je iz SSICG.
Bijela knjiga predstavlja najznačajniji dokument Savjeta, a konkretno „indeks poslovanja“ govori o procjeni jednostavnosti i efikasnosti poslovanja u Crnoj Gori baziranoj na percepciji članova Savjeta.
“U petoj godini praćenja ove vrste indeksa primjećujemo njegovu stabilizaciju, sa nešto lošijim rezultatom u poređenju sa prethodne dvije godine – indeks za 2015. godinu iznosi 6.2 dok je za 2013. i 2014. iznosio 6.3. Drugim riječima, i pored razumijevanja raznih faktora koji su uticali na poslovni ambijent, naši članovi kroz ovaj indeks govore da pozitivnih promjena nije bilo dovoljno, da tempo reformi i unaprijeđenja ambijenta za poslovanje nije na nivou neophodnom za postizanje željenih rezultata, odnosno, da reformski procesi stagniraju i da se mnogo očekuje od narednih reformi koje bi zadirale u srž problema i dale rezultate koji bi usporeni napredak pretvorili u dinamičniji razvojni proces“, navodi se u saopštenju.
S druge strane, navode da je važnoistaći da je izvjestan broj promjena kojima su bili svjedoci doprinio poboljšanju investicionog ambijenta, što je, kako kažu, i potvrđeno rezultatima istraživanja brojnih međunarodnih organizacija, ali ipak, navode da je bilo i promjena nagore, i još uvijek su evidentne važne oblasti u kojima stanje nije dovoljno unaprijeđeno.
Kada se pogledaju indikatori za ocjenu pojedinačnih sektora, tj. sektora kojima pripadaju članovi SSICG, indikatori za telekomunikacije, turizam, proizvodnju i energetiku su porasli u odnosu na godinu prije, dok je rejting za bankarstvo/finansije smanjen.
„Pri ocjenjivanju pojedinačnih oblasti, članovi Savjeta smatraju da izuzev razvoja nekretnina koji bilježi pozitivan trend i vladavine prava koja stagnira, negativan trend bilježe oporezivanje, korporativno upravljanje i tržište rada i zapošljavanje“.
Posebna pažnja, kako dodaju, posvećena je regulatornom okviru koji treba da bude osmišljen tako da stimuliše razvoj tržišta, stvara stručna radna mjesta, poveća produktivnost i privlači investicije.
„Imajući to u vidu, članovi Savjeta su dostavili Vladi preko 90 komentara na 19 zakona, pri čemu je Vlada prihvatila ili uzela u razmatranje 64% istih“, navodi se u saopštenju.
Inače, Savjet je osnovan 2009. godine, broji 35 članova i da se njegov značaj ogleda u činjenici da članice obezbjeđuju posao za oko 8000 građana i čine oko 30% nacionalnog BDP-a. Glavna uloga Savjeta je proaktivan pristup uspostavljanju stimulativnije i prijemčivije poslovne klime u zemlji, kao i saradnja i dijalog sa donosiocima odluka na državnom i lokalnom nivou.
