Bankar.me intervju -Miodrag Radonjić, Nova banka: Cilj je stvaranje konkurentske prednosti

Nova Banka počela je sa operativnom aktivnošću sredinom juna 2016. godine. Poznato je da bankarsko poslovanje ne omogućava brzi povrat na uloženi kapital, tako da su ostvareni rezultati u poslovnoj 2016. u skladu sa očekivanjima, ocijenio je za Bankar.me glavni direktor Nove banke Miodrag Radonjić. On kaže da je ostvaren ovogodišnji cilj, postavljanje stabilne operativne strukture Nove Banke, koja će omogućiti da banka brzo izađe u susret zahtjevima klijenata.

„Svi proizvodi koji karakterišu rad jedne savremene banke već su uvedeni i funkcionalni, a među njima mobilno bankarstvo, e-banking, izdavanje garancija, kreditna i depozitna aktivnost uz jako konkurentne kamatne stope. Banka je takođe u procesu uvođenja platnih kartica, ali je to proces koji je sam po sebi vremenski zahtjevan. Imajući u vidu da je proces implementacije kartičnog poslovanja otpočeo odmah po osnivanju banke, očekivanja su da će se platne kartice naći u ponudi Nove Banke već u prvom kvartalu 2017.”, kazao je Radonjić odgovarajući na pitanje u postignutim rezultatima u protekloj godini.

Bankar.me: Što je to čime ste posebno zadovoljni u protekloj godini, a čemu ćete se posvetiti u narednoj?

Radonjić: Nova Banka je u vlasništvu kompanije Azmont Investment koja od 2012. godine posluje u Crnoj Gori i ovih nekoliko godina bilo je dovoljno da se ukupna crnogorska javnost upozna sa kompanijom kao kredibilnim investitorom. Realizacija projekta Portonovi u Kumboru je omogućila osnivaču Nove Banke da upozna tržište u Crnoj Gori, istraži mogućnosti investiranja u druge privredne grane, osim turizma i građevinarstva, i prepozna potencijale koje ovo tržište može da ponudi. Tada je odlučeno da se dalje investiranje u Crnu Goru proširi na oblast pružanja finansijskih usluga. Azmont Investment inače pripada finansijskoj grupi koja već ima brojna ulaganja u bankarski sektor u Azerbejdžanu. Otvaranjem Nove Banke AD omogućeno je povezivanje tih banaka sa tržištem u Crnoj Gori, čime se osim stvaranja potencijala za dalja investiranja, obogaćuje crnogorsko bankarsko tržište za dobre poslovne prakse i znanja ove finansijske grupe.

Zadovoljni smo prije svega, što je banka dobijanjem licence za rad u 2016. godini dobila priliku da bude jedan od učesnika na crnogorskom bankarskom tržištu. Sa druge strane, kao mladu banku, dosta nas izazova očekuje u 2017. godini, a prije svega identifikovanje i stvaranje konkurentske prednosti, a u isto vrijeme održavanje povoljnog rizičnog profila banke.

Ono na što smo posebno ponosni jeste to da je klijent u Novoj Banci u centru naše aktivnosti i naše pažnje. Nova Banka nikada neće izgubiti iz vida da je bankarstvo posao ljudi i posao sa ljudima. Takvu poslovnu kulturu smo postavili i gajićemo je i u budućnosti. Svi naši klijenti znaju da na nas uvijek mogu računati kao na dobrog sagovornika za sve njihove poslovne projekte.

Bankar.me: Kako ocjenjujete stanje u bankarskom sektoru i koji su to izazovi kojima bi se trebalo posvetiti naredne godine?

Radonjić: Bankarski sektor Crne Gore tokom 2016. godine karakteriše visok nivo likvidnosti. Banke restriktivnom kreditnom politikom utiču na kvalitet svoje aktive i amortizuju visoki kreditni rizik koji je karakterisao crnogorsko tržište prethodnih godina što ima za rezultat i dalje visok nivo nekvalitetnih kredita.

Znamo da pretjerena likvidnost nije nešto čemu banka teži, niti joj to donosi ikakvu korist. No, u svakom slučaju, moramo se osvrnuti na razloge primjene izuzetno konzervativne kreditne politike u bankarstvu. Još uvijek se dobro sjećamo finansijske krize 2009. godine, kada su banke iskazivale visoke gubitke prije svega usljed primjene liberalne kreditne politike i time uzrokovnih značajnih otpisa loših kredita. Svjesni smo da takva liberalna kreditna politika nije dobra isto kao ni previše konzervativna kreditna politika, pa bi zadatak svih nas bio traženje dobre mjere u upravljanju prije svega kreditnim rizikom bez umanjenja značaja upravljanja tržišnim, operativnim i ostalim rizicima koji su svojstveni bankarskoj industriji.

Sa makroekonomskog stanovišta, restruktuiranje loših kredita je nešto čemu treba posvetiti posebnu pažnju i čije će kvalitetno rješavanje biti jedan od značajnijih pokretača oporavka realne ekonomije.

Bankar.me: Prema očekivanjima i planovima Vaše banke, kako će se u narednoj godini kretati kamatne stope na kredite i koji će krediti biti najtraženiji?

Radonjić: Očekivanja su da će se nastaviti trend pada kamatnih stopa. Ovakav trend očekujemo prije svega imajući u vidu dvije činjenice. Prva je da crnogorski privredni sistem nije visoko akumulativan i da kao takav u dobroj mjeri zavisi od tokova novca i njegove cijene u eurozoni. Druga činjenica je da cijena novca nikada nije bila niža i da danas imamo negativan EURIBOR. Sa druge strane cijena domaćih izvora je u stalnom padu pa imamo situaciju da su izvori za kreditni potencijal banke sve jeftiniji. Kada na tako nisku osnovicu dodamo maržu za pokriće potencijalnih kreditnih gubitaka, operativne rashode banke koje su inače sve efikasnije u svom poslovanju i na kraju sve nižu očekivanu zaradu u bankarstvu, neminovno je da imamo za rezultat sve niže cijene na kredite.

Ako analiziramo tražnju za kreditima lako je uočiti trend kod sektora stanovništva koji preferira dugoročna finansiranja kao što su stambeni krediti i krediti za adaptaciju dok je u sektoru privrede povećan trend tražnje za kratkoročnim finansijskim instrumentima kao što su krediti za obrtni kapital. Ništa manju ulogu nemaju i proizvodi u dokumentarnom poslovanju, akreditivi, garancije i sl, što bi mogao biti indikator popravljanja likvidnosti u privredi Crne Gore, a svjedoci smo da je u proteklom periodu predstavljala značajno ograničenje u poslovanju crnogorskih preduzeća.

Bankar.me: Kako ocjenjujete makroekonomsku situaciju u Crnoj Gori i kako će ona uticati na poslovanje banaka?

Radonjić: Makroekonomski ambijent ocjenjujemo kao veoma povoljan prije svega zbog visokih stopa privrednog rasta i činjenice da se u Crnoj Gori izvodi najveći kapitalni projekat u njenoj istoriji. Očekujemo da to bude primus motor cjelokupnog privrednog rasta, a time i bankarskog sektora kao njegovog sastavnog dijela. Ništa manje nijesu važne ni najave koje nova Vlada šalje javnosti, da će nastaviti sa posvećenošću unapređenju poslovnog ambijenta u Crnoj Gori, pa time zaključjemo da neće biti povećanja poreskih stopa, niti drugih parafiskalnih nameta. Bitan faktor je i da ne očekujemo inflatorna kretanja koja bi mogla umanjiti efekat svih ovih mjera.

Bankar.me: Ocjena EK u izvještaju o napretku Crne Gore je da je kreditna aktivnost i dalje niska, a da je i dalje viskok nivo nenaplativih kredita. Šta uraditi kako bi se omogućilo značajnije i jeftinije kreditiranje privrede?

U narednoj godini treba se posvetiti stvaranju ambijenta koji će omogućiti povećanje kreditne aktivnosti banaka. Zdrava banka je ona banka koja ima zdrave dužničko povjerilačke odnose sa svojim klijentima tako da akcenat treba staviti na stvaranju zdravog konkurentnog poslovnog okruženja koje će kreirati zdravog dužnika. Ukoliko se posvetimo ovome zajedno i ostvarimo rezultate, uslovi kreditiranja će se sami po sebi mijenjati jer manji rizik nosi i manju cijenu finasiranja.

Autor: Lana Strugar

Check Also

Osiguravajuća društva fakturisala bruto premiju u iznosu od 9,2 miliona eura

Na osnovu preliminarnih podataka dostavljenih Agenciji za nadzor osiguranja od strane društava za osiguranje, društva …

2 KOMENTARI

  1. kakvi odogovori na pitanja, ono u stilu pokusati reci nesto, ali slucajno da se ne zamjerimo CB CG koja od dokolice cita svaku rijec i onda proganja banke i bankare…

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *