Pavićević: Preduzetnicima najveći problem finansije

Dodajte komentar

U Crnoj Gori mala i srednja preduzeća čine čak 99 odsto ukupnog broja preduzeća, a učestvuju sa 60 odsto u BDP-u i 67 odsto u ukupnoj zaposlenosti, saopštio je direktor Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća Aleksandar Pavićević.

On je u razgovoru za “Dan” kazao da sektor MSP pokazuje tendenciju rasta, posmatrano po broju preduzeća i po broju zaposlenih. Broj MSP u 2015. godini iznosio je 25.918 i veći je za 10,2 odsto u odnosu na 2014. godinu, kada su poslovala 23,272 poslovna subjekta, dok je broj zaposlenih veći za 10,5 odsto, i iznosio je 175.617 hiljada.

Najveći broj poslovnih subjekata je u Podgorici i to 9.350, odnosno 36 odsto od ukupnog broja preduzeća, zatim slijedi Budva sa 3.021, odnosno 11,6 odsto i Bar sa 2,614 preduzeća, tj. 10,1 odsto učešća u ukupnom broju. Upoređujući podatke iz 2015. godine sa podacima iz 2014, u pomenutim opštinama bilježi se porast.

U Baru je broj poslovnih subjekata veći za 10 odsto, u Budvi 11 odsto, dok je u Podgorici porast iznosio 11,7 odsto. Posmatrajući po djelatnostima, najveći broj preduzeća, odnosno 34,5 odsto, posluje u sektoru trgovine na veliko i malo, zatim u sektoru usluge pružanja smještaja i hrane 11,9 odsto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 10,4 odsto, građevinarstvo 10,2 odsto, prerađivačkoj industriji osam odsto”, istakao je Pavićević.

On je kazao da prema brojnim istraživanjima, preduzetnici kao najveće barijere u poslovanju ističu nedostatak finansija, visoku nelikvidnost i nemogućnost naplate potraživanja, sivu ekonomiju i nelojalnu konkurenciju, barijere u pravnoj regulativi, neusaglašenost sistema obrazovanja i vještina sa potrebama tržišta rada, dugo trajanje privrednih sporova, komplikovane procedure i netransparentnost u postupcima javnih nabavki.

Pored toga, MSP karakteriše nizak nivo produktivnosti i konkurentnosti, mali broj MSP koje svoje poslovanje zasnivaju na inovacijama, znanju i modernim tehnologijama, nedovoljna izvozna orijentisanost, neadekvatne marketinške aktivnosti i vještine, nedovoljna primjena međunarodnih standarda poslovanja, neefikasnost pri izvršenju ugovora, nizak nivo dodate vrijednosti u proizvodnji. Reformske aktivnosti na unapređenju poslovnog ambijenta rezultiraju kontinuiranim napretkom, što potvrđuju i izvještaji relevantnih međunarodnih institucija. U novom izvještaju o lakoći poslovanja, Crna Gora je zauzela 51. mjesto na listi od 190 rangiranih zemalja. Napredak je ostvaren u oblasti “izdavanja građevinskih dozvola, gdje su prepoznate aktivnosti sprovedene u cilju smanjenja naknade za pružanje komunalnih usluga i eliminacije naknade za dobijanje urbanističko-tehničkih uslova, kao i napredak od 15 mjesta za plaćanje poreza“, rekao je on.

Pavićević je kazao da porast broja preduzeća u poslednje dvije godine govori da se u određenoj mjeriambijent za poslovanje u Crnoj Gori poboljšava dok je, sa druge strane, jasna činjenica da postoji i veliki broj preduzeća koja su ugašena i blokirana u nekoliko prethodnih godina.

“Najčešći problemi i uzroci gašenja MSP dešavaju zato što preduzetnici ne raspolažu sa dovoljno znanja iz domena finansijskog menadžmenta, zbog čega njihove odluke nijesu uvijek optimalne. Početnici u biznisu najčešće ne posjeduju znanja i vještine iz oblasti u kojoj preduzeće posluje, pravnu i poresku regulativu, a jedan od problema je i nedovoljno povezivanje sa krajnjim korisnicima usluga ili proizvoda“, kazao je Pavićević.

On je kazao da Direkcija za razvoj intenzivira aktivnosti na prevazilaženju identifikovanih problema poslovanja i gašenja preduzeća, prije svega, kroz nefinansijsku podršku početnicima u biznisu i MSP koja posluju duže od godinu dana.

U saradnji sa IRF-om Direkcija sprovodi Program podrške razvoja preduzetništva, uloga Direkcije je da pruži nefinansijsku podršku zainteresovanim licima da otpočnu sopstveni biznis ili da unaprijede postojeće poslovanje“, kazao je on.

On je naglasio da institucije moraju biti u stanju da odgovore na potrebe MSP, tako da će njihov osnovni zadatak biti da pruže pomoć kreatorima politika i donosiocima odluka na svim nivoima da stvore realnu sliku stanja u ovom sektoru i preduzmu najefikasnije mjere za njegov rast i razvoj, rekao je Pavićević.

Podrška za žene u biznisu

Pavićević je kazao da je Direkcija koordinirala procesom izrade Strategije razvoja ženskog preduzetništva u Crnoj Gori 2015-2020. godina.

Cilj tog dokumenta je podsticanje bržeg i lakšeg ekonomskog osnaživanja žena, kroz stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta i pružanje podrške razvoju preduzetničkih potencijala žena, što će ujedno doprinijeti razvoju postojećih i otvaranju novih preduzeća, kreiranju novih radnih mjesta i rastu zaposlenosti, a time i ukupnom razvoju sektora MSP i preduzetništva“, poručio je Pavićević.

Ponosan na svoj tim

Direkcija ta razvoj MSP je u svim dokumentima i preporukama Evropske komisije prepoznata kao najbitniji akter u sprovođenju politike preduzetništva i realizaciji nefinansijskih mjera za MSP.

Moram napomenuti da sam jako ponosan na svoj tim koji radi krajnje profesionalno i ispunjava svoje radne zadatke na nivou, i na domaćoj i na međunarodnoj sceni, što najbolje dokazuju sve preporuke i zahvalnost svih naših međunarodnih partnera. O našem radu neka sude drugi, što im i pripada međunarodna scena na kojoj smo i te kako zastupljeni i domaća sa kojom sarađujemo. Mislim da je rezultat rada uvijek bio i biće mjerljiva kategorija, i te kako. Možda je sada rano govoriti da li sebe vidim u sledećem mandatu jer ću i ostatak ovoga odraditi kao da je početak, ali svakako sam mišljenja da treba stvarati kvalitetnu bazu mladih perspektivnih kadrova, davati im šansu da “peku zanat” i nikako koketirati sa funkcijom do beskraja i natrag. Na kraju krajeva funkcija je prolazna kategorija i ne doživljavam je kao personifikaciju moći već kao servis svih građana, kojima smo neophodni zbog posla koji obavljamo. Funkcija će proći za četiri ili pet godina a najtežu “funkciju” obavljate tokom čitavog života, a to je biti čovjek. Na tome predano radim i radiću dok postojim“, poručuje Pavićević.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *