Na samom početku procesa razotkrivanja sitnih zapleta u štivu pod naslovom „Rad od kuće“, mnogi koji su odlučili da se nađu u „glavnoj ulozi“ uvidjeće da je, zarad postizanja neophodnog balansa, ovoj neobičnoj literarnoj konstrukciji nužno pridružiti i elemente realizma. Oni se počinju otkrivati nakon spoznaje da su disciplina i ogranizovanost od ključne važnosti za konstruktivan proces rada.
Evo i nekoliko takvih realističnih elemenata koje je, nakon uvođenja, poželjno i dosljedno primjenjivati.
Posebna „radna zona“
Odnosno, prostor u kući ili stanu koji je rezervisan za poslovne aktivnosti i u kome će proces rada biti prijatan. Iako famozni mit o frilenserima u pidžamama zaista čini rad od kuće specifičnim, to ne znači da za poslovne obaveze nije potrebna određena mentalna priprema.
U tom smislu, uredan kutak, posvećen isključivo radnim obavezama, omogućava postavljanje jasnih granica između „tipkanje na laptopu u pidžami“ i „vrijeme je za red, rad i disciplinu“ načina funkcionisanja. Pri tome, vidovi psihološke pripreme koji utiču na optimalnu produktivnost su različiti – nekome odgovara da razmišlja kao da zaista „ide“ na posao sa standardnnim radnim vremenom, dok će drugima rigorozna rutina biti nezamisliva. Ipak, bar donekle ustaljen ritam obaveza prvenstveno doprinosi neophodnoj organizovanosti, a zatim mogućnosti kontrolisanog upravljanja vremenom.
Plan i program aktivnosti
Čak i kada je moguće radne sate organizovati po sopstvenom nahođenju, poželjno je unaprijed odrediti makar okvirni raspored aktivnosti. Osim što će pomoći pri završavanju obaveza u zadatom roku, usvajanje ove navike će preduprijediti haotično prebacivanje s jednog projekta na drugi – što na duže staze pogubno utiče na produktivnost.
Osim toga, klijenti često imaju unaprijed određeno radno vrijeme. Usklađivanje sa njihovim dnevnim ritmom u prvom redu znači dostupnost, a svaki klijent cijeni kada može da se osloni na poslovnog saradnika. S druge strane, nema ništa loše u tome da se, ukoliko nekome odgovara ili za to postoji mogućnost, ta „rutina“ ponekad razbije, a posao prebaci za vikend ili sitne noćne sate.
Komunikacija sa ostatkom svijeta
Mir i tišina tokom individualnog obavljanja radnih aktivnosti u sopstvenom malom poslovnom raju jedna je od prijatnijih strana rada od kuće. Međutim, introvertni(ji)m tipovima ličnosti ponekad se može desiti da zaborave na to da, osim klijenata, na ovom svijetu postoje i drugi ljudi.
Evo par (ekstremnijih) primjera. Zamislite situaciju u kojoj, tokom razgovora dužeg od pola sata, primijetite da je počelo da vas boli grlo jer ste „zaboravili“ kako izgleda komunikacija sa drugima a da nije u pitanju isključivo e-mail prepiska. Ili kada, umjesto smislenog odgovora na nečije pitanje, iz vas „izleti“ rečenična konstrukcija zbog koje ćete, na osnovu neodređenog izraza lica sagovornika, i sami ostati u dilemi šta ste zapravo htjeli da kažete.
Dakle, negovanje kontakata sa drugima ne treba zanemarivati. To uključuje i sastanke „uživo“ sa sadašnjim i budućim klijentima, što takođe čini bitnu razliku pri održavanju postojećih i sticanju novih poslovnih kontakata.
Esencijalni sastojak zvani „odmor“
Kada neko u svom poslu uživa do te mjere da ga gotovo ni ne shvata kao pravi posao, velika količina energije ponekad može omogućiti višečasovni rad bez ikakve pauze. Entuzijazam je, bez sumnje, odlična stvar – međutim, nakon izvesnog vremena funkcionisanja na ovakav način, često nailazi trenutak u kome održavanje kontinuirane pažnje duže od 30 minuta predstavlja gotovo nemoguću misiju.
Neminovno je da se sva ta energija, koliko god se činila nepresušnom, u jednom trenutku istroši – a tada postaje jasno da kratke pauze tokom višečasovnog rada predstavljaju apsolutni imperativ. Redovno instant punjenje baterija tokom radnog dana spriječiće da male sive ćelije odu u „overdrajv“ nakon koga se, jednostavno, same od sebe isključuju.
U tom smislu, pauze od po 5 ili 10 minuta na svakih sat do sat i po vremena već odavno ne predstavljaju isprazan mit. Sem toga, poželjno je sebi priuštiti odmor i nakon završetka svih dnevnih obaveza – poput odlaska u šetnju, druženja, ili hobija koji nema dodirnih tačaka sa profesionalnim interesovanjima. Na kraju radnog dana, odlaganje obaveza isključivo na radnom stolu doprinosi neophodnom balansu između radnih sati i vremena rezervisanog za opuštajuće aktivnosti.
Negovanje zdravih životnih navika
Frilensing se ponekad smatra rezervisanim za „sjedjelačke tipove“ – i zaista, postoje ljudi koje je, poput biljke u saksiji, moguće danima ostaviti na jednom mjestu i oni će tu biti srećni. Ipak, navika konstantnog sjedenja može rad od kuće ponekad učiniti napornim.
S druge strane, potencijalni hronični bolovi u vratu i leđima sigurno ne predstavljaju željenu „nagradu“ za višegodišnji posvećeni rad. Zbog toga je važno s vremena na vrijeme ustati i prošetati se. Takođe, umjerena fizička aktivnost poput šetnje ili vožnje bicikla – kao i zdrav način ishrane koji pozitivno utiče na mentalne sposobnosti – doprinosi ne samo optimalnom psiho-fizičkom funkcionisanju, već i lakšem suočavanju sa obavezama.
Iako na prvi pogled djeluju kao „sitnice“, usvajanje navedenih navika zaista može napraviti veliku razliku, prije svega u poimanju rada od kuće kao pravog, istinskog rada. Osim toga, razvijanje i praktikovanje discipline tokom obavljanja poslovnih aktivnosti svakako predstavlja dobru polaznu osnovu u trenucima kada tesni rokovi, nagomilane obaveze, stres i zahtjevi sve većeg broja klijenata zaprijete da od savremene frilenserske bajke načine napeti psihološki triler.
Izvor: MojaFirma
