Projektna menadžerka Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Marija Vuksanović, kazala je da su u periodu od 2013. do 2015. godine postojala tri zahtjeva za privremeno oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošćšu, a četiri za trajno. Ukupna vrijednost privremeno oduzete imovine iznosi 52.000 eura, i ona se odnosi na slučajeve Šarić, Kalić i Kvan Valerij Evgenjevič.
Finansijske istrage se ne smiju pokretati ekskluzivno u slučaju određenih predmeta, već se to mora raditi uvijek kada je to očekivano i moguće, imajući u vidu krivično djelo i okolnosti slučaja, navodi se u preporukama Izvještaja o oduzimanju imovinske koristi.
Pripremu publikacije je finansijski podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici, preko Biroa za borbu protiv međunarodne trgovine drogom i sprovođenje zakona.
„Nalazi koji su prezentovani u Izvještaju nedvosmisleno ukazuju na zaključak da na polju oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću u periodu od donošenja Zakonika o krivičnom postupku iz 2009. godine, odnosno od početka njegove primjene godinu kasnije i uvođenja trajnog oduzimanja imovinske koristi, nijesu postignuti očekivani rezultati“, navodi se u dokumentu.
Prema podacima Uprave za imovinu, dostavljenim CEDEM-u, od 2013. do jula 2015. godine, preuzeta je imovina u vrijednosti od 52 hiljade EUR.
Imovina je preuzeta iz 68 sudskih rješenja o trajnom i 25 o privremenom oduzimanju imovine.
Ističe se da je za period od pet godina pokrenut mali broj finansijskih istraga koje ni u tom broju nijesu rezultirale donošenjem rješenja o trajnom oduzimanju imovine, niti je vrijednost trajno oduzete imovine bila na zavidnom nivou.
„Ukoliko sagledamo ovaj mogući period kao priliku da se stvore institucionalni, kadrovski, tehnički i svi drugi uslovi da bi oduzimanje imovinske koristi bilo efikasno i djelotvorno, takođe se može doći do prethodnog zaključka da nije dovoljno urađeno“, kaže se u Izvještaju.
Kako se navodi, prethodni period bio je prilagođavanje na tužilačku istragu i usvajanje ili početak primjene nekih instituta koji do sada nisu bili prisutni u crnogorskom zakonodavstvu i praksi, kao što je to slučaj sa sporazumom o priznanju krivice, institutom svjedoka saradnika.
„Može se zaključiti i da postignuti rezultati nisu nerealni koliko su neočekivani. Iako se potreba za unaprjeđenjem zakonodavnog okvira nikada ne može osporiti, stiče se utisak da je zakonodavac donošenjem reformisanog pravnog okvira želio opravdati slabe rezultate u ovoj oblasti i označiti novi početak kada je oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću u pitanju“, kaže se u zaključcima.
Ocjenjuje se da je nesporna činjenica da sada postoji kvalitetan pravni okvir što samo po sebi obavezuje na vidljivije rezultate u borbi protiv teških oblika kriminala, oduzimanjem imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću kao jedan od prioritetnih mehanizama suzbijanja najtežih oblika transnacionalnog, međunarodnog, regionalnog i nacionalnog kriminala.
U izvještajnom periodu pokrenuto deset finansijskih istraga, uz tri zahtjeva za privremeno oduzimanje imovinske koristi što je rezultiralo sa samo četiri zahtjeva za trajno oduzimanje imovinske koristi. Struktura državnih tužilaštava koja je pokrenula neki od ovih postupaka se ograničava na samo četiri tužilaštva – Specijalno državno tužilaštvo, viša tužilaštva u Podgorici i Bijelom Polju i Osnovno u Baru.
„Praksu primjene instituta propisanih Zakonom o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću treba proširiti na sva crnogorska tužilaštva, nasuprot dosadašnjoj praksi koja je obuhvatila svega četiri tužilaštva“, kaže se u preporukama.
Ističe se da pravosudna saradnja u regionu i pokretanje međunarodnih finansijskih istraga kroz formiranje JIT-ova (zajednički istražni timovi – Joint Investigative Teams) mora biti jasno opredjeljenje Specijalnog državnog tužilaštva ukoliko se žele vidljivi rezultati u borbi protiv prekograničnog organizovanog kriminala.
Navodi se da je sprječavanje pranja novca, otkrivanje i dokazivanje ovog krivičnog djela nezamislivo bez sprovedenih finansijskih istraga i privremenog oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.
„U tom smislu, neophodno je pažnju Specijalnog državnog tužilaštva usmjeriti u ovom pravcu“, kaže se u preporukama.
Ocjenjuje se da je ključni uslov za povećan obim sprovođenja finansijskih istraga od tužilaštva, jeste i efikasna i djelotvorna saradnja sa svim državnim organima, naročito sa onima koji su nadležni za sprječavanje pranja novca.
„Rukovodioci ovih institucija moraju nužno uspostaviti punu primjenu zakona i u praksi stvoriti uslove za brzu i praktičnu komunikaciju. Jedna od mogućnosti stvaranja tih uslova jeste formiranje Finansijskih istražnih timova u skladu sa Zakonom o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću“, navodi se u izvještaju.
Zaključeno je da jačanje kadrovskih potencijala predstavlja osnovni uslov kvalitetnog vođenja finansijskih istraga i efikasnom oduzimanju imovinske koristi što u narednom periodu podrazumijeva specijalizaciju u ovoj oblasti.
„Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu to i predviđa kroz Odjeljenje za finansijske istrage“, kaže se u dokumentu.
Izvor: Analitika
