Formiranje uspješnog tima nije moguće bez uspješnog vođstva. Denis Karović, lider Bild outsourcing tima, otkriva nam na koji način je moguće timski povezati različite stručnjake i karaktere, održati kontinuitet i istovremeno povećavati njihove individualne i grupne performanse.
Denis Karović je dio Bild Studija od 2010. godine. U počecima svoje karijere u Bild Studiju nalazio se na poziciji PHP inženjera, da bi kasnije obavljao funkcije Software inženjera i System Administratora. S obzirom na njegovo posljednje iskustvo u ulozi vođe jednog IT tima, razgovarali smo o receptu za uspješno vođstvo.
Više od godinu dana vodiš Bild Studio outsourcing tim, možeš li mi reći o čemu se tu tačno radi?
Bild Studio outsourcing sektor je tim sastavljen uglavnom od softverskih inženjera angažovanih na projektu izrade ITSM (IT Service Management) softvera za jednu kompaniju iz Švedske. Tim se usko specijalizuje, kroz projekat na kom radi, za korišćenje Microsoft-ovih, ali i drugih, razvojnih alata i okruženja.
Koliko vas je u timu? Koji profesionalni kadrovi su zastupljeni?
U timu se nalaze: 1 softverski arhitekta, 10 inženjera i 1 softverski tester. Pored njih, na projektu koji razvijamo, angažovane su i kolege iz UX i UI tima. Od ukupno 10 inženjera, 6 su na poziciji seniora, a 4 na poziciji juniora. Oni se dalje dijele u frontend i backend dio.
Da li je bilo teško uspostaviti stabilan lanac saradnje i kontinuiranu komunikaciju u radu sa više različitih karaktera? Postoje li neke posebne praktične metode i znanja kojima si se služio da bi to postigao?
Ne bih rekao da je to završen proces, već da kontinuirano traje. Samim tim kontinuirano traje i proces učenja kako uspostaviti uspješan proces rada uz kvalitetnu komunikaciju, kako ličnu, tako i profesionalnu.
Kako izgleda tvoj prosječan radni dan?
Prvih sat vremena ujutru provodim buđenjem uz kafu i bar tri cigarete. Nakon toga, ukoliko ima potrebe održim manji sastanak (mali scrum meeting) sa vođama frontend i backend timova, gdje u kratkim crtama pređemo prošli dan, zaduženja ostalih inženjera i eventualno riješimo probleme, ukoliko postoje. Nakon toga, dan provodim u koordinaciji inženjera, testera, UX tima i arhitekte, kao i u komunikaciji sa kolegama iz Švedske. Koliko sam u mogućnosti, ostatak radnog vremena posvećujem konkretno mojim programerskim zadacima.
Da li ste razradili poseban sistem za razmjenu ideja? Kako komunicirate na svakodnevnom nivou?
Komuniciramo putem e-maila. Skype je, naravno, nezaobilazan alat u cijeloj kompaniji. Osim e-maila i Skype-a, za razradu onih mogućih problema koje sam pominjao, dodijeljivanje neplaniranih taskova i bugova inženjerima i komunikaciju vezano za inženjerske zadatke, koristimo Trello koji nam se pokazao kao veoma korisna alatka jednostavnog interfejsa. U posljednje vrijeme istražujemo i Slack platformu u integraciji sa Trello-m. Naravno, zvanično “sredstvo” komunikacije sa timom iz Švedske jeste Microsoft Team Foundation server gdje trekujemo vrijeme rada na zadacima, kao i razmjenu koda između inženjera.
Koliko je vremena i živaca bilo potrebno uložiti u izgradnju tima koji sada vodiš?
Tim se gradi uvijek. A živaca treba više nego vremena. Šalim se naravno, ali bilo je i teških momenata.
Nisi oduvijek bio u ulozi vođe tima. Iako je vođa integralni deo tima, svaka pozicija unutar tima sa sobom nosi različita iskustva. Kolika je razlika u prethodnom i sadašnjem iskustvu? Koja uloga ti više leži i zašto?
Sada imam manje vremena za sebe i neka sopstvena istraživanja. Više vremena moram da provedem da se uputim u skoro svaki zadatak i radni dan svakog člana tima kako bih cjelinu usmjerio ka cilju. Ne znam koja mi je uloga bolja, ali učim da se nosim sa izazovima i jedne i druge.
Do sada si radio na velikom broju projekata, koliko se razlikuje rad na prethodnim jednokratnim projektima od trenutnog? Da li je ovaj prelaz doveo do usvajanja dodatnih vještina i znanja ili si prošao kroz dodatne obuke specijalno za novu poziciju?
Na prethodnim projektima nisam bio lider tima, niti vođa projekta, i tu je odmah velika razlika. Takođe ovaj projekat se kontinuirano razvija već duže vrijeme i nema određen rok za završetak, već samo milestone-ove u kojima se klijentima isporučuju nove funkcionalnosti i ispravljene stare. Dakle, projekat na kome radim trenutno zahtijeva više agilnog pristupa planiranju i realizaciji, u odnosu na prethodne projekte.
Koje kvalitete i znanja je potrebno posjedovati da bi neko postao dio tvog tima?
Prvo i najvažnije jeste posjedovanje osnovnih humanih kvaliteta. Svi ostali kvaliteti su lakše ostvarivi. Takođe, traži se i glad za znanjem, trud i upornost, volja za napredovanjem i konstantnim čitanjem i učenjem.
Bild Studio se sve više okreće novom obrazovnom obrascu. Kroz praktičan rad se organizuje profesionalno usavršavanje. Da li se u tvom timu nalaze i pojedinci na praksi?
Da, kod nas u timu je, već preko osam mjeseci, kolega Dragan Dubljević koji je došao preko državnog programa stručnog osposobljavanja. Program se sastojao od učenja kroz izradu raznih vrsta softvera od jednostavnih web aplikacija do aplikacija za prepoznavanje lica. Mislim da je Dragan kroz ove projekte, savjete i druženje sa kolegama stekao zavidne vještine jednog softverskog inženjera.
Koliko se tim mijenjao od samog formiranja? Je li bilo teško uključiti novu osobu u već razrađen sistem?
Tim je rastao od 4 inženjera na početku, do 11 inženjera za godinu i par mjeseci. Stvari su se dosta mijenjale. Mijenjala se i postava, kao i kapaciteti frontend i backend dijela što se moralo odraziti naravno i na sam projekat i tim.
S obzirom na to da koristimo agilni pristup razvoja i planiranja projekta, pokušavamo da preko zadataka sve dijelove projekta podijelimo na što je moguće manje i jednostavnije cjeline. Stoga mislim da, iako je sistem koji razvijamo kompleksna aplikacija, novi inženjer se može relativno brzo uklopiti u tim i projekat (za oko 3 mjeseca). Takođe, upotrebom savremenih alatki i programerskih rješenja, pronalazimo jednostavne programerske procedure koje inženjerima ubrzavaju i olakšavaju rad. I naravno dijelimo znanje A LOT.
Jeste li do sada imali neku kriznu situaciju? Ukoliko jeste, možeš li mi je ukratko prepričati i objasniti mi kako ste je prevazišli?
S obzirom na prirodu posla, krizne situacije obično dolaze kada predstoji rok za određeni feature ili za pakovanje aplikacija za novog klijenta i slično. Takve situacije su postojale i u mom timu, ali smo prvenstveno zbog nas preduzeli preventivne mjere u vidu bolje komunikacije, olakšanog načina rada, boljih programerskih rješenja, boljeg i ažurnijeg planiranja i slično.
Kako se dijeli odgovornost u timu? Istupate li pojedinačno za svaki uspjeh ili neuspjeh ili ste izabrali princip “svi za jednog, jedan za sve”?
Zavisi kako koji dan. Šalim se, ali stvarno se trudimo da gajimo i razvijamo jedan lijepi timski duh od koga ne odustajemo ni van kancelarija. Radimo na tome da imamo jedan zajednički cilj i da zajedno idemo ka tom cilju.
Sigurno ste do sada imali situacije kada nisu svi na nivou zadatka? Kako motivišeš nekoga u tom slučaju?
Zavisi od situacije, ali uvek pokušavam biti maksimalno tolerantan i strpljiv. Naravno razgovor sa kolegom/inicom je obavezan gdje popričamo o eventualnom problemu i rješenju. Pokušavam da rasteretim kolegu određenih težih taskova, to jest imaće “lakšu iteraciju” :), dam slobodan dan, poguram sa nekim bonusom i slično.
Kojim parametrima se vodiš kada procjenjuješ uspješnost svog tima i planiraš dalje korake?
Rokovi, kvalitet koda, broj proizvedenih bugova, vrijeme utrošeno na izradu nekog feature-a, zadovoljstvo kolega – to su parametri kojima ja dajem prioritet.
Šta je za tebe bio najveći izazov u ulozi vođe jednog IT tima?
Najveći izazov mi je bilo prihvatanje od strane kolega kao vođe tima. Ja sam sa istim kolegama proveo godinu dana na prethodnim projektima i onda sam im postao nadređeni. Stoga sam imao strah da će kolege početi da me gledaju samo kao nadređenog, a ne kao istog i ravnog njima. Međutim, na moje iznenađenje, kolege su pozitivno odreagovale na promjenu i samim tim olakšale mi posao i prelaz na novu poziciju.
Startup kao sve popularnija forma poslovanja, više nego i jedan drugi oblik preduzeća, zavisi od timske organizacije. Imaš li neki dodatni praktični savjet ili tajnu za uspješno vođstvo?
Startup jeste popularan način poslovanja, ali mi se čini da je možda i teži način, jer zahtjeva ogromno angažovanje i žrtvovanje osnivača uz veliki rizik. Naravno, to se odnosi i na ostatak ljudi u timu, koji su u slučaju startup poslovanja obično sačinjeni od manjeg broja članova. Pošto je startup zasnovan na realizaciji određene ideje, potrebno je da cijeli tim povjeruje u tu ideju i da zajedničkim snagama izgrade povjerenje u kolektivu koje će ih voditi ka realizaciji te ideje.
