Korporativna Amerika van zemlje drži 74 posto gotovine

U 2016. godini korporativna Amerika držala je 1.300 milijardi dolara, odnosno 74 posto njene ukupne gotovine, skriveno širom svijeta, podaci su Moody’s Investors Service. To je više od procijenjenih 1.200 milijardi dolara, odnosno 72 posto ukupnog novca godinu dana ranije.

Iako su vodećih pet stranih vlasnici gotovine tehnološke kompanije poput Applea i Microsofta, farmaceutska industrija takođe drži veliki dio toga novca.

Pet američkih farmaceutskih kompanija s najvećim zalihama novca – Pfizer, Merck & Co, Johnson & Johnson, Amgen i Elli Lilly and Co – drže gotovo 250 milijardi dolara u inostranstvu, prema podacima američke neprofitne istraživačke grupe Građani za poresku pravednost.

Spajanja i akvizicije u kojima su učestvovale američke farmaceutske kompanije od početka ove godine do danas dostigle su vrijednost približno 90 milijardi dolara, što je tek trećina u poređenju s iznosom od gotovo 270 milijardi dolara u godini ranije.

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump planiranim bi podsticanjem američkih kompanija da vrate u zemlju gotovinu nagomilanu u inostranstvu mogao podstaći novi talas spajanja i akvizicija u farmaceutskoj industriji koja traži prilike za dalji rast.

Godinama su se veliki američki proizvođači lijekova okretali akvizicijama stranih kompanija kako bi uložili novac koji su nagomilali u inostranstvu, radije nego da ga vrate u Sjedinjene Države gdje ih čeka stopa poreza od 35 posto. Trump je predložio da se omogući repatrijacije toga novca uz stopu poreza od 10 posto, priželjkujući da će nešto od toga biti utrošeno na zapošljavanje i investicije u njihovo poslovanje.

Akvizicije manjih kompanija

Međutim, farmaceutske kompanije će vjerovatnije utrošiti taj novac na akvizicije kojima bi mogle oživjeti razvoj palete lijekova, a kroz akvizicije manjih kompanija svoga ranga pomoću obećavajućih ponuda, umjesto da rizikuju dodatne iznose vlastitih dolara na istraživanja i razvoj, kazali su izvršni direktori kompanija i posrednici u sklapanju poslova.

Neki od tih sporazuma mogli bi čak rezultirati ukidanjem radnih mjesta budući da kompanije žele da eliminišu preklapanja.

Hoćemo li razmatrati repatrijaciju novca? Rekao bih da hoćemo, a ono o čemu ćemo prvo voditi računa bit će da održimo najniži vagani prosječni trošak kapitala za kompaniju”, kazao je finansijski direktor Amgena Deavid Melina analitičarima i ulagačima na predstavljanju rezultata poslovanja.

Potom ćemo razmišljati o usmjeravanju novca u prilike u inostranstvu, no u tom slučaju ćemo svakako krenuti s drugim strateškim prilikama koje su razumne a mogle bi našim dioničarima donijeti korist od tih ulaganja”, dodao je.

 

Check Also

U skupštinsku proceduru ušao predlog završnog računa budžeta za prošlu godinu

U skupštinsku proceduru je juče stigao predlog završnog računa budžeta za prošlu godinu u kojem …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *