Radna nedjelja na finansijskim tržištima počela je burno. Na osnovu rezultata italijanskog referenduma na kojem je odbačen predlog ustavnih promjena, koje je predložio premijer Renci, euro je u noći s nedelje na ponedjeljak u odnosu na većinu drugih najtrgovanih svjetskih valuta oslabio 1%.
Razlog pada je očekivana ostavka premijera Rencija, koja bi mogla prouzrokovati političku nestabilnost i jačanje populističke stranke koja zagovara referendum o napuštanju zajedničke evropske valute.
Tokom nedjelje biće objavljeno još nekoliko važnih vijesti koje bi mogle uzrokovati veće pomake na finansijskim tržištima, a najvažniji među njima je sastanak veća guvernera evropske centralne banke, koji će se održati u četvrtak, a na kojem će se odlučivati o budućnosti programa ubrizgavanja novca u finansijski sistem, za koji se pretpostavlja da bi trebao trajati do marta sljedeće godine.
Do planiranog završetka programa ima još samo četiri mjeseca, a ekonomska situacija u eurozoni se nije značajno popravila, zbog čega deo investitora smatra da će doći do produžetka trajanja programa, što bi moglo značajno utiecati na kurs eura.
Scenario 1: Produžetak trajanja programa
Ukoliko ECB zaključi da je ekonomska situacija u eurozoni i dalje neprihvatljivo loša ili procijeni da bi se politička nestabilnost mogla negativno odraziti na ekonomski rast, te na temelju toga odluči da produži razdoblje trajanja programa ubrizgavanja novca ili čak da poveća opseg programa, vrlo vjerovatno bi došlo do nastavka slabljenja eura u odnosu na većinu ostalih valuta. To bi automatski značilo da dolazi i do odgađanja podizanja kamatnih stopa u eurozoni, što bi uzrokovalo novi talas prebacivanja kapitala u američki dolar i ulaganje u američke obveznice i ostale vrijednosne papire, koji već sada donose osjetno veći prinos. U zavisnosti od dužine produžetka programa i komentara guvernera ECB-a, u ovom scenariju je moguće da euro barem na kratko postane slabiji od američkog dolara.
Scenario 2: Najava završetka programa
S obzirom na činjenicu da su se finansijska tržišta već oporavila od sinoćnjeg pada zbog italijanskog referenduma i da se odluka o Bregzitu nije značajnije odrazila na ekonomska kretanja, moguće je da je evropska ekonomija dovoljno ojačala da može da napraduje bez velike pomoći centralnih banaka. Osim toga, u posljednjih šest mjeseci euro je u odnosu na američki dolar i kineski juan oslabio dodatnih 5%, što će vjerovatno smanjiti uvoz i pozitivno uticati na izvoz i otvaranje novih radnih mjesta. U takvoj situaciji, moguće je da će ECB zaključiti da je došlo vrijeme za postepeno privođenje kraju ekstremno labave monetarne politike koju sprovodi posljednjih godina i najaviti početak smanjivanja iznosa koji se ubrizgava u finansijski sistem, a koji trenutno iznosi 80 milijardi eura mjesečno.
Takva odluka bi bila vrlo jasan znak da kriza u evropi završava i da će kamatne stope godinama rasti. Investitori i špekulanti na finansijskim tržištima bi u ovom scenariju vjerovatno odmah počeli da agresivno kupuju euro u očekivanju rasta kamatnih stopa i jačanja evropske valute, koji bi u idućih godinu dana ojačao možda čak i više od 10%.
Analitičari Admiral Markets-a smatraju da euro u narednim godinama ima veći potencijal za jačanje nego za slabljenje. Zavisno od vesti koje se gotovo svakodnevno objavljuju, kratkoročno su mogući pomaci od nekoliko odsto i prema gore i prema dolje.
