Desetine hiljada ljudi su na ulice širom Indije prenijeli nezadovoljstvo ekonomskom politikom ’demonetizacije’. Naime, prije tri nedjelje indijski premijer Narendra Modi je iznenadio cjelokupnu zemlju saopštenjem o zabrani izdavanja novčanica od 500 i 1.000 rupija, u namjeri za zaustavi korupciju i terorizam.
On je procijenio da će ’primoravanjem’ ljudi da mijenjaju novčanice omogućiti vladi da slomi postojanje ’crnog novca’, koji nije oporezovan, a koji bi, prema zakonu, trebalo da bude.
On je tvrdio da će time zadati udarac operacijama finansiranja terorizma. Zabrana široko korišćenih novčanica bi imala značajan uticaj na bilo koju ekonomiju, a naročito u Indiji, čija je politika transformativna. Modijeva iznenadna zabrana je značila da je 86 odsto svog novca u opticaju, u jednom trenutku prestalo da bude legitimno, što znači da je u poslovanju taj novac mogao biti odbijen kao legalno sredstvo plaćanja. Naročito ako se uzme u obzir da se između 90 i 98 procenata indijske ekonomije vodi kroz gotovinsko plaćanje.
Ne iznenađuje podatak da je Modijeva ’demonetizacija’ izazvala haos u cijeloj zemlji. Naime, ljudi žele nove novčanice, ali trenutan obim dostupnih novčanica ne ispunjava zahtjeve potražnje. Takva situacija je napravila problem građanima Indije i stvorila redove ispred bankomata i banaka. Naime, mnogi ljudi zavise od gotovine za plaćanje osnovnih potreba, koja podrazumijevaju hranu, pa manjak novčanica u ponudi može značiti problem sa osnovnim potrebama za opstanak.
Privremeni nedostatak novčanica je izazvao druge dalekosežne efekte. Primjera radi, poljoprivrednici koji teže da posiju nove usjeve, ne mogu kupiti neophodnu količinu sjemena, a te mjere utiču i na usporavanje i prodaju imovine, jer ona zahtijeva ogromna novčana ulaganja. Sve to dovodi i do preoblikovanja kulturnog života i onemogućavanja različitih potreba, koje građane Indije, a samim tim i cijelu državu mogu koštati milione rupija. Modijeva agenda o demonetizaciji ima smisla u teoriji, ali ne ide jednako glatko u praksi. Analitičari smatraju da država može platiti visoku cijenu i da će se napredak u ekonomiji značajno usporiti u posljednjem kvartalu 2016. godine.
