Piše: Lana Strugar
Banke koje posluju u Crnoj Gori ove godine prijavile su 158 od ukupno 190 izvještaja Upravi za sprječavanje pranja novca i finasiranje terorizma (USPNFT ) u vezi sumnjivim klijentima, transakcijama i sumnjivim poslovanjima. U istom periodu otvoreno 17 novih predmeta, saopštili su iz Uprave portalu Bankar.me.
USPNFT je u 2016. godini podnijela Centralnoj banci Crne Gore dva zahtjeva za ciljnu kontrolu poslovnih banaka u Crnoj Gori. Predmet kontrola je bila usklađenost rada banaka sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma.
Iz uprave su ocjenili da je broj otkrivenih sumnjivih transakcija u Crnoj Gori u porastu, iako je i dalje daleko od zadovoljavajućeg nivoa. To je knstatovala i Evropska komisija u izvještaju o napretku Crne Gore za 2016. godinu.
Iz Uprave, međutim objašnjavaju da broj prijavljenih i otkrivenih sumnjivih transakcija nije mjerilo za posmatranje rezultata rada u vezi sa sprječavanjem pranja novca i finansiranja terorizma, „već da je rezultat konačanog ishoda, u ovoj oblasti, nešto čemu treba pridavati značaj“.
„Prilikom ocjene Izvještaja Evropske Komisije o napretku Crne Gore, u obzir se uzimaju postignuti rezultati različitih država, te uporedno posmatrajući krajnji zaključak i ocjena predstavljaju opšte činjenično stanje. Međutim same statističke podatke, konkretno u oblasti sumnjivih transakcija, kao segmenta borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma, bez ulaženja u srž, nije zahvalno komentarisati“, navode iz Uprave i naglašavaju da prije svega treba istaći različitost u sistemima posmatranih država i procedura u radu, konkretno finansijsko obavještrajnih službi.
U vezi sa brojem otkrivenih sumnjivih transakcija, kažu da se države razlikuju u načinu i propisima koji se primjenjuju prilikom prijavljivanja izvještaja o sumnjivim transakcijama odnosno poslovanju. To, kako tvrde, povlači sa sobom i drugačije statističke podatke o broju sumnjivih transakcija odnosno poslovanja.
Iz USPNFT dodaju da primjećuju određene manjkavosti u sistemu prepoznavanja sumnjivih transakcija, od strane obveznika po Zakonu.
„Ne možemo reći da smo zadovoljni kvantitetom, a ni kvalitetom prijavljivanja. Sami kvalitet prijavljivanja transakcija/poslovanja, koje sa sobom nose epitet sumnjivog, nije na zavidnom nivou. Naime, određene sumnjive prijave u suštini nisu adekvatne razlogu prijavljivanja, te nemaju dovoljno elemenata za dalje procesuiranje“, kažu iz Uprave.
Osim izvještaja o sumnjivim transakcijama/poslovanjima, kako navede, postoje i redovni izvještaji, koje na dnevnom nivou obaveznici dostavljaju Upravi. Radi se o izvještajima o gotovinskim, povremeno i o bezgotovinskim transakcijama, a čiji je ukupan iznos 15 hiljada eura i više.
„Službenici Uprave, analitičkim radom i obradom ovakvih vrsta izvještaja, takođe izuzimaju određena lica, transakcije ili poslovanja, sa elementima osnova sumnje da se radi o krivičnom djelu pranja novca ili finansiranja terorizma, pri čemu se i na ovakav način formiraju predmeti, koji se dalje na postupanje upućuju nadležnim državnim organima“, objasnili su iz USPNFT-a.
I iz Centralne banke Crne Gore su kometarišući ocjenu EK citirali dio njihovog izvještaja o napetku Crne Gore za ovu godinu koji se odnosi na Poglavlje četiri – Sloboda kretanja kapitala, u kome je navedeno da je u 2015. godini bilo 163 izvještaja o sumnjvim klijentima i transakcijama i da to predstavlja povećanje za 52 odsto u odnosu na 2014. godinu kada ih je bilo 107, kao i da se “trend rasta nastavlja i u 2016”.
Prenose i da je 1. januara do 30. juna banake su dostavile 101 izvještaj o sumnjivim klijentima i transakcijama Upravi za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma.
“S tim u vezi, mora se imati u vidu da u Crnoj Gori ne postoji ograničenje plaćanja gotovim novcem, stoga je broj gotovinskih transakcija relativno visok i ne može biti objektivna osnova za poređenje sa brojem izvještaja o sumnjivim klijentima i transakcijama, kao što je to slučaj u zemljama Evropske unije u kojima postoje propisi o ograničenju plaćanja gotovinom”, kazali su iz CBCG.
Gotovinske transakcije su najsumnjivije
Oni koji su to dužni po zakonu, najčešće priavljuju gotovinske transakcije ispod propisanog minimuma za prijavu od 15 hiljada eura, a koje učestalo obavljaju ista lica. Iz Uprave kažu da se kasnije na osnovu njih otvaraju predmeti, ukoliko postoje indicije da je riječ o pranju novca ili finasiranju terorizma. Ovakve slučajeve USPNFT kategoriše u klasične tipološke slučajeve. Po učestalosti slijede prijave o podizanju novčanih sredstava, dok se kao porijeklo novca navode prilivi po deviznom računu, a po osnovu konsultantskih usluga. Dalje se prijavljuje učestalost priliva sa takozvanih “off shore” destinacija, koji se po dospijeću transferišu dalje na veći broj drugih destinacija. U ovakvim slučajevima se kao svrha plaćanja navode plaćanja po fakturama, čiju tačnost obveznici ne mogu provjeriti u potpunosti, ili po osnovu prometa roba i usluga.
CKB prijavila najviše sumnjivih transakcija
Upravi su pristizale prijave o sumnjivim transakcijama od svih banaka u okviru bankarskog sistema u Crnoj Gori.
“Banke su dužne da prijave svaku transakciju koja se u skladu sa postojećim indikatorima sumnjivosti može podvesti pod tu kategoriju, bez obzira na vrstu ili iznos transakcije. U okviru redovnog dnevnog izvještavanja o gotovinskim transakcijama, elektronskim putem prijavljuju se sve gotovinske transakcije izvršene u iznosima od 15 hiljada eura ili više, te s tim u vezi i banka prosleđuje propratnu dokumentaciju, što podrazumijeva skup pratećih podataka o računu, vlasniku računa, svrsi, nalogodavcu i korisniku sredstava”, precizirali su iz Uprave.
| Crnogorska komercijalna banka 22 |
22 |
| Atlas banka |
19 |
| Prva banka |
13 |
| Societe Generale Montenegro |
13 |
| Invest Banka Montenegro |
8 |
| Hipotekarna banka |
15 |
| NLB banka |
14 |
| Erste banka |
11 |
| Universal Capital Banka |
2 |
| Addiko banka |
8 |
| Komercijalna Banka Budva |
12 |
| Lovćen banka |
15 |
| Zapad banka |
1 |
| Ziraat banka |
4 |
| Nova banka |
1 |
