Ilustracija

Loši krediti: Dužnik i banka da se dogovore o troškovima

U Privrednoj komori smatraju da bi neka institucija trebalo da bude posrednik u dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju, poznatijem kao “podgorički model” da bi zaživio ovaj način spašavanja solventnih kompanija, koje nemaju trenutnu likvidnost.

Ovaj zakon je donesen u martu prošle godine i ima simbolične rezultate.

U zemljama koje nemaju iskustvo i stučnost u finansijskom restrukturiranju neophodna je relevantna institucija koja bi preuzela ulogu posrednika. Privredna komora je do sada organizovala nekoliko informativnih sesija o nenaplativim kreditima. Razgovori sa privrednicima su pokazali da postoji interes i potreba za uključivanje u ovaj proces, kazali su Pobjedi iz PKCG komentarišući predlog guvernera dr Radoja Zugića da svaka banka spasi po jednog većeg klijenta.

Potrebna spremnost

U PKCG smatraju da je ovo restrukturiranje neophodno sprovesti tako da oživi kreditna i privredna aktivnost.

Do sada se restrukturiranje uglavnom svodilo na prolongiranje rokova otplate, bez uticaja na zaduženost dužnika i poboljšanje njegove kreditne sposobnosti. Iskustva pokazuju da je u većini slučajeva za povjerioce/dužnike i državu povoljnije sporazumno finansijsko restrukturiranje od stečaja, kažu u ovoj privrednoj asocijaciji.

Da bi sve išlo kako treba potrebna je spremnost korporativnog sektora za restrukturiranje i uredno servisiranje restrukturiranih obaveza i banaka da sa privredom postigne fer dogovor, jer se ne može podrazumijevati da sve troškove snosi jedna strana naveli su iz PKCG. Istakli su da nekvalitetni krediti mogu uticati na finansijsku i makroekonomsku stabilnost, a da je njihovo rješavanje imperativ za dužnike, povjerioce i državu.
Kompleksnost problema

Zbog kompleksnosti problema potrebne su koordinisane aktivnosti i učešće svih aktera u izgradnji i primjeni sveobuhvatne strategije. Javni i privatni sektor su svjesni da problem ovih kredita ne mogu riješiti banke bez pomoći Vlade. Neophodni su zajedinčki napori koje bi trebalo da prati ekonomski oporavak, u kombinaciji sa strukturnim reformama, ocijenili su u PKCG i podsjetili da nerješavanje problema nenaplativih kredita dovodi do smanjenja kapaciteta dužnika za servisiranje obaveza i usporavanja privredne aktivnosti.

Iako je bankarski sektor solventan i likvidan, visoke kamate i zaoštravanje kreditnih politika smanjuju kreditnu aktivnost, te je rješavanje strukturnog kreditnog rizika ključno za njeno obnavljanje. Svaki dalji rast nenaplativih kredita stvara rizik pada kreditne ponude i tražnje, cijene kolaterala, agregatne tražnje i finansijskih performasi realnog sektora. Zato je prioritet da se sveobuhvatno riješe nenaplativi krediti istovremenim ,,čišćenjem bilansa banaka i usaglašavanjem obaveza sa mogućnostima dužnika i/ili smanjenje obaveza u bilansima dužnika, sugerišu iz PKCG.

Bez saglasnosti obje strane nema rezultata
U Uniji poslodavaca kažu da očekuju da će preduzeća u finansijskim teškoćama biti zainteresovana da bar dio problema nelikvidnosti riješe kroz finansijsko restrukturiranje. Dodaju da nemaju precizne podatke o broju pokrenutih procedura.

Taj se proces može sprovoditi isključivo uz saglasnost dužnika i povjerioca, a ugovor se potpisuje u skladu sa potrebama i interesima obje strane. Neophodan je individualni pristup svakom preduzeću, smatraju u UPCG i dodaju da u nelikvidnim firmama restrukturiranje kredita i oslobađanje sredstava omogućava njihovo angažovanje u proizvodnji i doprinosi izmirenju duga.

Za očekivati je da i banke prepoznaju mogućnosti i koristi od ovog zakona u smanjenju broja i obima nekvalitetnih kredita, ističu u Uniji poslodavaca.

Pobjeda

Check Also

IRF čvrsto posvećen razvoju preduzetništva mladih u biznisu

Izvršna direktorica Investiciono-razvojnog fonda (IRF) Irena Radović je sa saradnicima posjetila Kancelariju za saradnju mladih …

One comment

  1. O cemu pricaju ovi djedovi? Pa postoji nezavisna institucija koja radi ovaj posao, ali je sustina da niko ne primjenjuje zakon koji nije imao ni jednu drugu svrhu osim da ljepuskasto jalovo promijeni percepciju. Zakon je imao cilj da se igra marketinga a ne da bude sistemski mehanizma da se rijesi problem banaka i klijenata. Uh, kakvo beskrajno gubljenje vremena.

Leave a Reply

Your email address will not be published.