Svjetska banka: Na Balkanu privredni rast od 2,7 odsto

U Evropi i centralnoj Aziji ove godine se očekuje skroman privredni rast od 1,6 odsto, a na Zapadnom Balkanu 2,7 odsto i vlade bi trebalo da preduzimaju mjere za pospješivanje ekonomije, saopštila je danas Svjetska banka.

Niska cijena nafte i drugih berzanskih roba u istočnom dijelu regiona, pad investicija u Evropskoj uniji, kao i tekući strukturni izazovi u svim zemljama, sprječavaju rast u regionu i doprinose porastu populizma i polarizacije, navodi se u novom izvještaju Svjetske banke „Presjek ekonomskog stanja u Evropi i centralnoj Aziji“ koji je danas predstavljen u Bukureštu.

U novom izvještaju Svjetske banke navodi se da će u regionu privredni rast ove godine iznositi 1,6 odsto, što je nešto više nego u 2015. kada je iznosio 1,4 odsto, ali da će pad prihoda i potrošnje vjerovatno umanjiti taj, kako se navodi, skroman rast, i dodaje se da se sličan trend očekuje i u naredne dvije godine, sa rastom od 1,5 odsto u 2017. i 1,8 odsto 2018. godine.

Na Zapadnom Balkanu predvidja se rast od 2,7 odsto u 2016, 3,2 odsto u 2017. i 3,5 odsto u 2018. godini, dok će u istočnoj Evropi i centralnoj Aziji rast biti 0,7 odsto u 2016, 2,3 odsto u 2017. i 2,6 odsto u 2018, dok se u Evropskoj uniji očekuje mali pad BDP-a.

Potpredsjednik Svjetske banke za region Evrope i centralne Azije (ECA) Siril Miler izjavio je da je skroman rast koji se bilježi „korak u dobrom pravcu“, ali da nije dovoljan da odagna zabrinutost ljudi u regionu zbog ekonomske perspektive.

Vlade mogu odmah da djeluju kako bi pomogle. Na primjer, mogu da promovišu više cjeloživotnog učenja kako bi pomogli ljudima da nadju i zadrže posao. Takodje mogu da obezbijede brigu o djeci i starijima kako bi olakšali veću fleksibilnost u izboru zaposlenja. Ove akcije mogu da osiguraju jednake šanse i da podstaknu ukupan rast“, naveo je on.

Kao druge mogućnosti predložio je podršku preduzećima u iskorišćavanju novih izvoznih šansi, smanjenje troškova i vremena za pokretanje novog biznisa i ulazak na nova tržišta i smanjenje ograničenja na pomjeranje zaposlenih na nove aktivnosti.

U izvještaju se ukazuje da su potrebna bolja istraživanja i podaci o neravnopravnosti, uključujući i pokazatelje percepcije ljudi o promjenama po pitanju neravnopravnosti.

Glavni ekonomista Svjetske banke za region ECA Hans Timer rekao je da odluka Britanaca o istupanju iz EU i izbjeglička kriza stavljaju na probu saradnju u Evropi, i da se istočna polovina regiona još uvjek bori da se prilagodi niskim cijenama nafte.

Neuspjeh u cijelom regionu da se pokrenu novi izvori rasta doprinosi porastu populizma i polarizacije, te nepoverenju u institucije“, naveo je on.

Istraživanja koja su uključena u izvještaj pokazuju da zabrinutost zbog promjena u ekonomskom okruženju, a posebno neizvjesnost zaposlenja, doprinose porastu političke polarizacije u zemljama regiona ECA.

U saopštenju Svjetske banke navodi se da rapidno povećanje privremenih i povremenih poslova, i promjene u potražnji za stručnim profilima, podstaknute novim digitalnim tehnologijama, doprinose povećanoj zabrinutosti medju ljudima u regionu i „odredjenom pomjeranju podrške dalje od sredine političkog spektra“.

Navodi se da je potreban snažan odgovor kroz odgovarajuće politike koje odgovaraju novoj ekonomskoj eri, a ne treba pribjegavati rješenjima koja su davala rezultate u prošlosti pod značajno drugačijim okolnostima.

U odsustvu snažnog odgovora kroz odgovarajuće politike, tekući strukturni izazovi koji usporavaju privredu u regionu prijete da oslabe rast i smanjenje siromaštva na dugi rok, navodi se u saopštenju Svjetske banke.

Check Also

CKB i Podgorička banka donirale još 100.000 eura kao pomoć u ublažavanju posljedica epidemije

Crnogorska komercijalna banka (CKB) i Podgorička banka, članice OTP Grupe, donirale su Nacionalnom koordinacionom timu …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *