Crnogorski bankari podržavaju predlog guvernera dr Radoja Zugića da u narednom periodu svaka banka spasi makar po jednog svog većeg klijenta kompaniju koja je solventna, ali trenutno nije likvidna.
– Predlažemo, međutim, da se na kvalitetniji način promoviše Zakon o dobrovoljnom restrukturiranju poznatiji kao “podgorički model”, kazali su iz banaka odgovarajući na Pobjedino pitanje da li će ispuniti zahtjev guvernera.
Zugić je početkom novembra najavio da će pojedinačno od banaka tražiti da pokažu malo veću aktivnost u podršci kompanijama koje su solventne imaju imovinu, a nemaju trenutnu likvidnost. Zugić je tada kazao da se počinju osjećati efekti Zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju i zahvalio Hipotekarnoj i Erste banci koje su dogovorile jedan kredit kod solventnog klijenta, koji je dobio šansu da radi i da održi zaposlenost. Ranije je, podsjetio je guverner, i Prva banka slično uradila.
Pošto su ovo usamljeni primjeri, jer je ,,podgorički model, koji je kroz zakon usvojen u aprilu 2015, dugo ostao mrtvo slovo na papiru. Pobjeda je pitala banke kakvi su im planovi za primjenu Zakona o dobrovoljnom restrukturiranju.
Podrška
Iz Erste banke su redakciji Pobjede kazali da podržavaju napore za ozdravljenje kompanija koje imaju neupitnu perspektivu uspješnog poslovanja i takozvani “podgorički model.
“Erste sebe vidi kao potencijalnog partnera budućim klijentima koji kroz pomenuti model mogu stvoriti osnovu za stabilno poslovanje. Kreditiranje privrede značajno smo razvili u posljednjih nekoliko godina. Nudimo koncept projektnog finansiranja u visokogradnji, gradnji obnovljivih izvora energije i iz gradnji turističkih kapaciteta. U segmentu privatnih kompanija već ostvarujemo rast, a planiramo da ga intenziviramo. Tržišno učešće Erste banke u kreditiranju crnogorske privrede u posljednje dvije godine poraslo za skoro 1,5 procentni poen. Dodatno, a što se ne re flektuje kroz visinu našeg tržišnog učešća, imamo i značajan obim cross-border aranžmana“, kaže direktor sektora privrede u Erste banci Danilo Begović.
Među bankama je, dodaje on, izraženo nadmetanje i nastojanje da bonitetnim klijentima ponude što povoljnije finansiranje.
“Za kvalitetnu saradnju klijenta i banke neophodno je obostrano povjerenje. U praksi, to znači da smo mi kao banke tu za klijenta kada je potrebno, ali i da klijenti imaju uspostavljeno kvalitetno i pouzdano finansijsko izvještavanje.Korisnici bankarskih usluga treba da imaju na umu da im kvalitetno finansijsko izvještavanje otvara put lakšem, bržem i jeftinijem pristupu sredstvima“, objasnio je Begović.
Okolnosti
Iz NLB su Pobjedi kazali da je “podgorički model” mehanizam koji može da doda vrijednost restrukturiranju.
“Banka rješava problematične projekte na konstruktivan i uravnotežen način. Tokom posljednjih nekoliko godina, banka je uspjela riješiti mnoga složena pitanja. NLB banka to čini u mjeri u kojoj sve uključene strane koriste konstruktivan i pristup usmjeren na rješavanje problema“, saopštili su iz ove banke.
Oni su saopštili da NLB namjerava dalje da raste, ali i dodali da to zahtijeva pažljiv pristup uzimajući u obzir teške tržišne okolnosti sa kojima se susreću u ovom dijelu Evrope.
“Banka želi da daje podršku postojećim i novim klijentima. U kojoj mjeri će banka povećati svoje aktivnosti zavisiće, takođe, i od količine projekata koju bude u mogućnosti da podrže“, objasnili su iz ove banke.
Promocija
Iz Adiko banke su kazali da će pratiti preporuke Centralne banke u vezi sa Zakonom o sporazumnom finansijskom restrukturiranju dugova prema finansijskim institucijama.
“Taj zakon ćemo koristiti kao dodatnu polugu za podršku klijentima. Korisnost ovog zakona vidimo posebno u situaciji kada se više kreditnih institucija pojavljuje u ulozi povjerilaca u pojedinačnom restukturiranju. Zakon daje mogućnost uspostavljanja zajedničke strategije prema preduzeću u restukturiranju i otvaranje dodatnih opcija za podršku saniranja identifikovanih rizika. Na taj način bi se izbjegla nelikvidnost preduzeća, a time i negativne posljedice koje takva situacija ima i na privredu i na finansijske institucije. Stoga je važno da najmanje dvije ili više banaka prepoznaju oporavak preduzeća održiv na duži rok, kao i da im restrukturiranje tog dužnika omogućava povoljno namirenje potraživanja“, objasnili su iz Adiko banke, bivše Hipo Alpe Adria banke.
Oni predlažu da zakon “podgorički model” bude promovisan kroz Udruženje banaka ili neki drugi institucionalni okvir, koji ima odgovarajući administrativni kapacitet da bude posrednik u uspješnom sprovođenju sporazumnog restrukturiranja.
“Planiramo da pojačamo kreditnu aktivnost prema privredi. Orjentisani smo ka stimulisanju ekonomskog rasta“, kazali su iz ove banke.
Odgovor na pitanje da li će uvažiti zahtjev guvernera, Pobjeda od velikih banaka nije dobila od CKB, Sosijete ženeral banke. Dok bankari “u rukavicama” odgovaraju na pitanje da li će spasiti makar jednog velikog klijenta, guverner je odmah nakon stupanja na tu funkciju otvoreno poručio da će u narednom periodu tražiti od svih banaka izvještaj kako rade sa restrukturiranjem dugova. On je podsjetio da ako nemamo zdravog klijenta nemamo ni zdravu banku.
(Cijeli tekst pročitajte u Pobjedi)
