Kako zaustaviti stečajce da osnivaju nove firme i tako produbljuju nelikvidnost privrede kojaje jedan od ključnih problema naše ekonomije?
Koliko je ovo ozbiljno pitanje pokazuju brojke samo u ovoj godini zaključno sa oktobrom stečaj je otvoren u 353 društva i to u 339 po prijedlogu osnivača, a povjerilaca svega 18. Poreski dug kompanija u stečaju je na kraju prošle godine bio blizu 140 miliona. Nema zvaničnih podataka da li je neko od vlasnika likvidiranih firmi simulirao bankrot da bi se oslobodio poreskih i drugih dugova. Izvjesno je samo da su dugovi ostali i da nema imovine iz koje se mogu naplatiti.U centar pažnje ova je tema došla nakon izvještaja Državne revizorske institucije o kontrolnoj reviziji Poreske uprave.
Zloupotreba
DRI je ukazala na mogućnost zloupotreba stečaja i predložila donošenje zakona o privremenom ograničenju prava obavljanja privrednih i drugih djelatnosti i zakona o ličnom identifikacionom broju (LIB). Vrhovna revizija je ocijenila da je potrebno da Centralni registar privrednih subjekata (CRPS) formira listu diskvalifikovanih preduzeća, čime bi se podigao nivo pravne sigurnosti i spriječile zloupotrebe i poslovne prevare. Puna primjena LIB-a bi se, smatraju, osjetila i u dijelu borbe protiv korupcije. Tragom ove informacije senator DRI dr Branislav Radulović je Pobjedi kazao da će ,,DRI ovu temu i u narednom periodu držati u fokusu pažnje kroz planiranje i vršenje revizija uspjeha.
“DRI je evidentirala problem rasta duga poreskih obveznika u stečaju u okviru kontrolne revizije Poreske uprave. Konstatovala je da postoji velika mogućnost zloupotrebe instituta stečaja, tako što vlasnici ili izvršni direktori privrednih društava koja su kroz postupak stečaja izbrisana iz CRPS-a i nijesu izmirila poreske obaveze, ponovo osnivaju nova preduzeća. Nakon analize podataka CRPS, DRI je revizijom konstatovla visok broj privrednih subjekata koji su izbrisani iz registra nakon sprovedenog stečaja, kao i onih koji su izbrisani po skraćenom postupku likvidacije“, kaže Radulović.
Nenaplativo
Od ukupnog duga firmi u stečaju (aktivni plus okončani stečajevi) koji je na kraju 2015. po podacima Poreske uprave iznosio 139,6 miliona eura, samo kamata iznosi 22 miliona.Dio duga kompanija u stečaju koje posjeduju pokretnu i nepokretnu imovinu može biti naplaćen prodajom stečajne mase, dok kod firmi koje nemaju imovinu mogućnost naplate potraživanja ne postoji. Dakle, radi se o dijelu teško naplativog ili potpuno nenaplativog duga od firmi koje su na crnoj listi Poreske uprave objašnjava Radulović.On kaže da DRI ukazuje i na postojanje krivičnog djela za prouzrokovanje lažnog stečaja.
“Iako su u avgustu donijete izmjene Zakona o stečaju (koje nude dodatne podsticaje za rješavanje insolventnosti, posebno kod firmi sa izraženim problemima u vidu nagomilanih dugova, ali i onih subjekata koji su morali biti usklađeni sa promjenama oblika i statusa u skladu sa novim rješenjima Zakona o privrednim društvima), DRI je u izvještaju ukazala na potrebu izrade dodatne regulative koja bi doprinijela unapređenju stanja, kao što je donošenje zakona o privremenom ograničenju prava obavljanja privrednih i drugih djelatnosti“, kaže Radulović.
(Cijeli tekst u današnjoj Pobjedi)
