Ne možemo očekivati značajnije prihode od privatizacije jer smo pri samom kraju procesa. Prioritet su nam investicije u kompanije, koje omogućavaju povećanje obima proizvodnje i usluga. Nove investicije donose puno benefita, uz pozitivne efekte za nacionalni BDP i ekonomiju, kaže Vujović.
U planu privatizacije nadležnog savjeta za narednu godinu naći će se tenderi za prodaju državnog paketa akcija u Marini Bar, Institutu Igalo, Ulcinjskoj rivijeri i kompaniji Montepranco, izjavio je za Portal Analitika član Savjeta za privatizaciju Branko Vujović.
“Tenderi koje raspisujemo ove i naredne godine su interesantni za investitore. Nakon što su stekli preduslovi za privatizaciju Ulcinjske rivijere sa dijelom kapaciteta na Adi Bojani, očekujem da će investitorima naročito biti interesantan taj tender. Novi tender za “Montepranco” je takođe značajan jer podrazumijeva gradnju golf terena i biće raspisan krajem ove, ili početkom naredne godine. Kad je u pitanju Budvanska rivijera, realno je da se iduće godine sprovede restrukturiranje, koje bi bilo uvod u privatizaciju kompanije“, precizirao je Vujović u intervjuu za Analitiku.
On očekuje da će naredne godine biti zaključeni tenderi za prodaju Luke Bar i željezničke kompanije “Montekargo”, za koje postoji inicijalno interesovanje.
“Takođe, u toku je valorizacija lokaliteta Buljarica. Komisija radi već duže vrijeme i mislim da je realno da se može sklopiti ugovor sa kompanijom koja je dostavila ponudu“, naveo je Vujović
ANALITIKA: Proteklih nekoliko godina su izostali veći prihodi od privatizacije, a i u projekcijama su ti prihodi planirani krajnje konzervativno. Na čemu temeljite optimizam da bi naredne godine mogli očekivati veće interesovanje investitora?
VUJOVIĆ: Iduća godina biće bolja od ove jer politička stabilnost nije nebitna za investitore. Članstvo u NATO, koje će biti ozvaničeno tokom 2017, će značiti punu stabilnost za investitore koji namjeravaju da ulože novac u Crnu Goru. Time se stvaraju realne pretpostavke za kvalitetnu valorizaciju resursa. Nadam se i da će se, nakon formiranja nove Vlade, fokus sa dominantno političkih prebaciti na ekonomske teme.
Naredne godine treba nastaviti sa aktivnostima na pripremi tendera za gradnju hidroelektrana na Morači i Komarnici, kao i gradnju malih hidrocentrala. Ne treba zanemariti ni planove lokalnih uprava, koji predviđaju gradnju manjih hotela i drugih sadržaja, kao i investicije u poljoprivredi. Ne treba zanemariti ni doprinos Investiciono- razvojnog fonda razvoju malog i srednjeg biznisa. Ta preduzeća nose ekonomiju u Crnoj Gori.
Iduću godinu treba iskoristiti i za pripremu rekonstrukcije pruge, kao i za nastavak gradnje auto-puta prema Andrijevici i Beranama.
S druge strane, ne možemo očekivati značajnije prihode od privatizacije jer smo pri samom kraju procesa. Prioritet su nam investicije u kompanije, koje omogućavaju povećanje obima proizvodnje i usluga. Nove investicije donose puno benefita, uz pozitivne efekte za nacionalni BDP i ekonomiju.
ANALITIKA: Šta bi mogla biti komparativna prednost Crne Gore u odnosu na zemlje okruženja, koje se takođe trude da privuku strane investicije?
VUJOVIĆ: Pozicija Crne Gore i činjenica da imamo raznovrsne sadržaje na malom prostoru. Crna Gora je, sa svojim sadržajima, idealna za investicije i razvoj. Tačno je da su sad svi konkurentni i da se mora računati na konkurenciju u okruženju. Olakšice za investitore u hotele sa četiri i pet zvjezdica su svakako podsticaj za investitore. Tu treba tražiti model i za neke druge investicije.
Takođe, lokalne uprave, među kojima prednjače Danilovgrad i Cetinje, uspješno kreiraju podsticajne mjere za investitore.
ANALITIKA: Da li ste razmatrali privatizaciju javnih komunalnih preduzeća u Crnoj Gori?
VUJOVIĆ: Sticajem okolnosti nijesmo stvorili preduslove za privlačenje domaćih i stranih investicija u javna komunalna preduzeća. U pripremi je zakon o privatno-javnom partnerstvu, kojim će se obezbjediti uslovi da se krene u privatizaciju tih preduzeća.
Ovdje bi moglo biti problematično što nam nedostaje sistem regulacije- država mora zadržati kontrolu nad javnim uslugama. Neophodna je sigurnost za građane u ovom segmentu, što će biti izazov za nas u narednim godinama. Mi smo prije nekih 15 godina pokušavali da privučemo investitore za javna preduzeća, ali se tada od toga odustalo.
ANALITIKA: Da li je za vas i kolege iz Savjeta sporno što je jedinu ponudu za valorizaciju Buljarice dostavila kompanija sa sjedištem na of šor destinaciji?
VUJOVIĆ: Firma “CDC International Corporation” (CDCIC) investitora Kalila Al Šolija je registrovana na Kajmanskim ostrvima i svi bi voljeli da je registrovana negdje drugo. Svakako da je najvažnije kako ćemo se ugovorom zaštititi.
Buljarica je vrlo složen projekat i bitno je što firma koja je dostavila ponudu ima izuzetne reference, imajući u vidu kojim novcem raspolaže i gdje sve investira. Vodeći računa o kvalitetu kompanije i obimu investicija, mnogo je važno da se ugovorom zaštitimo od bilo kakve neizvjesnosti.
Treba naglasiti i da će, prije donošenja bilo kakve odluke, građani imati jasnu sliku šta će se raditi na Buljarici. Pažljivo će se pristupiti finalizaciji idejnih rješenja.
U javnosti se provlači netačna priča da se tenderom za Buljaricu prodaje i privatna imovina. Nek se javno oglasi, imenom i prezimenom, vlasnik sa listom nepokretnosti. U ovoj fazi se valorizuju državna imovina i ono što je zahvat Morskog dobra
