Pred sam kraj prošlog milenijuma, tačnije 1999. godine, jedan od najvećih ekonomista i libertarijanaca modernog doba, Milton Fridman, u malo poznatom intervjuu izjavio je sljedeće: Jedina stvar koja nedostaje, ali koja će uskoro biti razvijena, je pouzdana e-gotovina, metoda kojom na internetu možete prenijeti sredstva od osobe A do osobe B, iako se osobe A i B ne poznaju međusobno.
Kao osvjedočeni protivnik državnog miješanja u bilo kakve privredne tokove, Fridman je vjerovao da će internet postati ključni kanal za demokratizaciju finansijskog tržišta koje je, zbog svoje prirode, snažno regulisano zakonima u svakoj državi svijeta.
Devet godina nakon Fridmanovog intervjua, u septembru 2008. godine, investiciona banka Lehman brothers proglašava bankrot. Poljuljano povjerenje u bankarski i finansijski sistem najmoćnije države svijeta izaziva paniku na svjetskim finansijskim tržištima. Dok su se svjetski lideri bavili gašenjem finansijskog požara, u novembru iste godine na mailing listu zaluđenika u kriptografiju stiže dokument pod nazivom “Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System” koji sadrži ukupno 9 strana koje će trajno uzdrmati tradicionalne poglede na svijet finansija. U potpisu ovog dokumenta je stajalo: Satoshi Nakamoto.
Redefinisanje pojma povjerenja
Kako bismo pravilno objasnili pojam bitcoina, moramo bliže opisati ključne osobine dva modela kroz koja se odvijaju finansijske transakcije: tradicionalni i digitalni model.
Ključ ovog odnosa je taj što banka garantuje prodavcu da vi zaista imate novac
Identično kao i kod tradicionalnog modela, u srži digitalnog modela je povjerenje koje se manifestuje na potpuno drugačiji način:
- Za izvršenje transakcija između dvije strane, nije potreban posrednik(finansijska institucija);
- Evidencija o ukupnom broju bitcoina se vodi u digitalnoj glavnoj računovodstvenoj knjizi (koja se zove blockchain);
- Digitalna glavna računovodstvena knjiga je decentralizovana i nalazi se na svimračunarima koji učestvuju u sistemu;
- Ne može se dogoditi da pošaljete bitcoin koji nemate, zato što se digitalna glavna računovodstvena knjiga ne bi mogla sinhronizovati u realnom vremenu. Drugim riječima, računari koji učestvuju u ukupnom sistemu kontolišu jedni druge kako bi stanje na računima digitalne glavne računovodstvene knjige bilo ispravno;
- Na kraju, bitcoin ne kontrolišu tradicionalni regulatori već internet zajednica koja aktivno učestvuje u održavanju sistema.
Praktična primjena bitcoina
Zašto je bitcoin važan? Možda nijeste znali za podatak da se godišnje u svijetu doznakama prenese preko 500 milijardi eura. Najčešće se doznake šalju kroz sisteme Western Union (osnovan 1851. godine) ili MoneyGram International (osnovan 1940. godine). Prema zvaničnim podacima Svjetske banke, provizija za slanje doznaka na svjetskom nivou iznosi prosječno 8,86%.
Kod bitcoina transakcioni troškovi ili ne postoje, ili su do sada bili jako niski. To je jedan od faktora privlačnosti ove valute u odnosu na tradicionalne metode plaćanja. Jedna od njegovih prednosti, a istovremeno i mana, jeste odsustvo ličnih informacija u transakcijama, što svaku transakciju čini anonimnom. Zbog toga, bitcoin je danas kao sredstvo plaćanja veoma popularan na takozvanoj “mračnoj strani interneta” (Dark Web-u), gdje se, između ostalog, vrši trgovina nedozvoljenim stvarima. Ne postoji način poništavanja transakcije nakon što se ona već jednom desila. To predstavlja problem u slučaju da želite da povučete sredstva ako vam prodavac nije ispunio obećanu uslugu i slično.
U današnjem digitalizovanom i povezanom svijetu tradicionalni biznis model postaje prilično staromodan, jer je izgrađen na sasvim drugačijim pretpostavkama korišćenja tehnologije.
Sama činjenica da je stvoreno tržište u kome sredstvo plaćanja kao što je bitcoin funkcioniše govori da on ima snažnu perpsektivu. Danas je bitcoin prihvaćen kao sredstvo plaćanja za robu i usluge brojnih poznatih kompanija – Microsoft, Dell, T-Mobile Poljska samo su neke od njih. Sve više se u svijetu pojavljuju i restorani i barovi koji prihvataju plaćanje kafe i hrane bitcoinom. Međutim, dok na svjetskom nivou bitcoin polako postaje sve prihvatljivije sredstvo plaćanja, on se i dalje najviše koristi za potrebe investiranja.
Investicije u blockchain
Blockchain tehnologija bi upravo mogla da eliminiše ovaj period čekanja u bankarskom platnom prometu
Sa druge strane, danas banke u svijetu investiraju u tehnologiju na kojoj je bitcoin zasnovan kako bi optimizovale operacije, smanjile troškove i istovremeno unaprijedile proizvode i usluge za klijente. Ako ste se nekada pitali zašto vam je za međunarodni transfer novca potrebno da sačekate 3 i više dana da bi se sredstva prebacila sa jednog računa na drugi, blockchain tehnologija bi upravo mogla da eliminiše ovaj period čekanja u bankarskom platnom prometu. Naravno, praktična aplikacija ovog bankarskog blockchaina će potrajati, kao i regulatorna odobrenja i dugoročno prihvatanje od strane industrije, ali ukoliko do nje dođe, uprostiće i redefinisati sistem finansijskih usluga kakav poznajemo.
Hiljade startup kompanija se bavi problematikom ali i izazovima koje kriptovalute nose sa sobom; u njih je do sada uložena ogromna količina novca. Ko zna, možda se baš vi nakon čitanja ovog teksta aktivno uključite u izazov koji kriptovalute nose sa sobom i napravite svoj startup za globalno tržište.
Bitcoin kao tehnologija budućnosti
Bitcoin redefiniše koncept novca, elimiše posrednike uz istovremeno garantovanje tačnosti i anonimnosti transakcija. Ako se ova tehnologija bude razvijala na adekvatan način, bitcoin je na dobrom putu da postane prva globalna internet valuta za sve građane svijeta. Glavne prepreke za bitcoin kao koncept u sadašnjosti jeste variranje njegove cijene, kao i prihvaćenost plaćanja.
Na kraju, da se vratimo na početak i dokumentu sa potpisom Satoshi Nakamota, za koji još nije pouzdano dokazano koji to pojedinac, ili možda grupa ljudi, stoji iza njega. Sigurno je samo to da se radi o pojedincu, ili o grupi, koji dobro poznaje matematiku i kriptografiju pojedinaca. Vremenom se više pojedinaca dovodilo u vezu sa ovim imenom. Ako ne dođe do nekog obrta u budućnosti, ime tvorca ideje internet valute u istoriji će se moći pripisati samo – internetu.
Piše: Nataša Šćepanović, direktorica Službe marketinga Erste Banke
Izvor: Erste blog