Na mladima svijet ostaje: Uspješni primjeri mladih preduzetnika

Dodajte komentar

Tokom spremanja završnih ispita u srednjoj školi, Džejms Mari Vels je saznao da će mu zbog narušenog vida biti potrebne naočari. Kontaktirajući razne proizvođače i optičke radnje, od jednog tehničara je slučajno saznao da proizvodnja naočara koje staju 150 dolara košta samo 7 dolara.

Pomalo neprijatno iznenađen ovim podatkom, Džejms je ubrzo lansirao Glasses Direct, web sajt putem koga su korisnici mogli da nabave naočare bez posredstva optičarskih radnji i za manje novca. Samo tokom prve godine, sajt u koji je uložio stotinak dolara od studentskog kredita donio mu je milionski prihod.

Vels je potom osnovao i preduzeće koje se bavilo istim biznisom. 10 godina i tridesetak miliona dolara kasnije, prodao je svoju firmu i danas je direktor maloprodaje u kompaniji Google UK.

Da Vels nije jedini koji je u preduzetničke vode uplovio sa relativno malo godina, pokazuje i primer Ešli Kvals, mlade djevojke iz Mičigena. Ona je imala 14 godina kada je odlučila da, nakon par godina izučavanja web dizajna i HTML programa, iz hobija napravi svoj sajt na kome bi predstavila svoje vještine u dizajniranju.

Ešlina stranica je jedno vrijeme bila gotovo u potpunosti neaktivna, sve dok se djevojka nije dosjetila da besplatno ponudi svoja dizajnerska rješenja školskim drugovima koji su imali Myspace profile.

Tako je tokom narednih godinu dana njen sajt počela da horda mladih koji su željeli da im Ešli napravi zanimljiva dizajnerska rješenja radi personalizacije profila na društvenim mrežama. Uz to, Ešli je na stranicu kačila i HTML tutorijale namijenjene svojim vršnjacima.

Nakon što je vidjela da posao počinje da cvjeta, odlučila je da „zaposli“ najprije svoju majku, a potom i drugove iz škole. Pridružila se Guglovom AdSense programu, i pomoću prihoda od reklamiranja sajta nastavila da finansira svoj posao. Njena web stranica danas ima više posjeta od popularnih tinejdž-portala Seventeen, Teen Vogue i CosmoGirl! zajedno.

Međutim, Ešli i dalje nije najmlađa preduzetnica na svijetu.

Naime, Ebigejl Flek iz Minesote je sopstveni proizvod izumjela sa samo 8 godina. Makin’ Bacon predstavlja posudu pomalo neobičnog izgleda, sa 3 uspravna „dodatka“ u obliku slova T na koji se komadi sječene slanine mogu „okačiti“ i ispržiti u mikrotalasnoj pećnici. Proizvodnju je otpočela u firmi koju je 1993. godine osnovala sa svojim ocem, a potom je krenula i na svojevrsnu turneju kako bi „pješke“ promovisala ovaj izum.

Makin’ Bacon doživio je toliki uspjeh da je za njega ubrzo odobren patent, a Ebigejl se tokom svoje reklamne kampanje našla i kao gost u emisijama Opre Vinfri i Dejvida Letermana.

Nema svijeta ni planete…

Džejms, Ešli, i Ebigejl svakako nisu jedini koji još kao djeca uspjeli da zakorače u svijet preduzetništva. Na primjer, Škotlanđanin Frejzer Doerti svoj posao je započeo sa šesnaest godina. SuperJam, marmeladu koju je pravio po ugledu na recept svoje bake, prodavao je najprije komšijama. Ubrzo potom, zahvaljujući nevjerovatnoj potražnji i interesovanju brojnih lanaca supermarketa za njegov proizvod, odustao je od škole da bi se u potpunosti posvetio poslu.

Još jedan dečko sa „osjećajem za filing“ u biznisu bio je i Tajler Dikman. Sa 10 godina je prodavajući limunadu na ulici uspijevao da zaradi preko 70 dolara dnevno, a već tada je počeo da ulaže i u berzu.

Sa 15 godina je osnovao CoolTronics, sajt koji je korisnicima pružao informacije o bezbjednosti prilikom korišćenja interneta. Kao sedamnaestogodišnjak je već ostvario milionski prihod, a osim CoolTronicsa kreirao je i LoungeBuddy, mobilnu aplikaciju koja putnicima olakšava čekanje na avionske letove i omogućava da trenutno saznaju sve što ih zanima u vezi čekaonica na aerodromima – uključujući lokaciju, udobnost i radno vrijeme.

Postoji nekoliko stvari koje su zajedničke ovim djevojčicama i dečacima koji su vrlo rano uspjeli da svoje ideje sprovedu u delo i od njih stvore karijeru i osiguraju zaradu.

Neosporno je, najprije, da se određeni faktori njihovog uspjeha mogu pripisati srećnim okolnostima. Tajler Dikman je, čini se, od malih nogu naprosto dobro baratao novcem, a baka Frejzera Doertija je možda imala i neku strogo čuvanu tajnu za recept koji je proslavio njenog unuka.

Pri tome, sva ova djeca su se u igri osvajanja tržišta snašla makar intuitivno. Da bi privukla klijente, Ešli Kvals je najprije besplatno ponudila svoje usluge. S druge strane, da bi ljudima omogućio da lakše dođu do proizvoda koji im je potreban, Džejms Mari Vels je riješio da iskoristi postojeće nedostatke na tržištu.

I treća stvar – niko od ovih mladih ljudi vjerovatno nije razmišljao o potencijalnom neuspjehu. Nisu, doduše, ni imali razloga za to – njihovi poslovi su se izrodili ili iz hobija, ili iz puke znatiželje koja ih je pokrenula na pokušaj sprovođenja svojih ideja u djelo. Iako su pojedini možda i imali namjeru da od svojih proizvoda i vještina probaju da „zarade neki dinar“ za džeparac, teško da su mogli predvidjeti da bi takav potez mogao prerasti u karijeru ili uspješnu kompaniju.

I to sa višemilionskim prihodima.

Usljed neopterećenosti standardnim zavrzlamama koje inače prate pokretanje sopstvenog biznisa, nije postojalo apsolutno ništa što je ove mlade ljude sprječavalo da bar pokušaju nešto da urade po tom pitanju. Neki su, pritom, imali i podršku najbližih, poput malene Ebigejl Flek kojoj je otac pomogao u otvaranju proizvodnog pogona za svoj izum; ili Ešli Kvals, čija majka je svesrdno prihvatila ćerkinu ponudu za poslovnu saradnju.

A uspjeh koji su njihovi potomci ostvarili, navodi i na opravdanu pomisao da ovi roditelji ni u kom slučaju nisu zažalili zbog toga što su potpomogli ideje i podržali preduzetnički duh svoje djece.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *