Donošenjem novog zakona o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu stvara se pravni osnov za dalji razvoj elektronskog poslovanja u Crnoj Gori, ocijenio je vicepremijer Vujica Lazović na centralnoj javnoj raspravi o Nacrtu tog zakonskog rješenja.
Lazović, koji je i ministar za informaciono društvo i telekomunikacije, kazao je da se donošenjem novog zakona o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu potpuno usaglašava normativa sa evropskom regulativom.
Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije organizovalo je danas, kako je saopšteno, centralnu javnu raspravu o Nacrtu zakona o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu u cilju otvorene diskusije i aktivnog učešća zainteresovanih strana.
“Tim zakonom se rješavaju glavni problemi koji otežavaju i sprječavaju građane i privredu da koriste pogodnosti elektronskih usluga, čime se ubrzava napredak u ključnim oblastima digitalne ekonomije uz pridavanje naročite pažnje olakšavanju sigurne elektronske identifikacije”, rekao je Lazović.
Kroz prizmu osnovnih zadataka Ministarstva, Lazović je kazao da je osnovni uslov kako bi e-poslovanja u privredi i administraciji, moglo dobro i pouzdano funkcionisati, postojanje sistema jednoznačne, nedvosmislene i neporecive elektronske identifikacije (eID), koja predstavlja osnov za pravno funkcionisanje elektronskih poslovnih i administrativnih procesa i razmjena elektronskih podataka i dokumenata.
“Sigurne i pouzdane elektronske transakcije su osnov za izgradnju povjerenja u elektronsko poslovanje, koje treba da predstavlja jedan od ključnih faktora za razvoj informacionog društva, kao i za ekonomski i socijalni razvoj praćen modernim tehnologijama”, naveo je Lazović.
Sekretar Ministarstva, Sandra Veličković objasnila je suštinu Nacrta zakona i dodala da je njegov cilj jačanje povjerenja u elektronsko poslovanje.
“To je, kada su naše prilike u pitanju, izazov i šansa. Izazov, zbog toga što uprkos činjenici da Crna Gora prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma po konkurentnosti u oblasti ICT-a zauzima visoko 51. mjesto u konkurenciji 139 zemalja svijeta”, podsjetila je Veličković.
Ona je dodala da rezultati, kada je u pitanju korišćenje ICT-a u biznisu, nijesu zadovoljavajući.
“Naime, prema upotrebi ICT-a u transakcijama između biznisa zauzimamo 90. mjesto, upotrebi interneta u transakcijama između biznisa i korisnika 84. mjesto, a čak 96. kada je u pitanju primjena novih organizacionih modela poput rada na daljinu. Zato, za malu i otvorenu ekonomiju kakva je crnogorska, tu postoji šansa da kroz veću primjenu ICT-a u biznisu poboljšamo konkurentnost ekonomije i podstaknemo njen rast”, kazala je Veličković.
Ona je objasnila i zašto je važno unaprijeđenje pravnog okvira za razvoj elektronskog poslovanja, kao i da Nacrt zakona upravo predstavlja normativni iskorak u tom smislu.
Praktična primjena zakona ima višestruke prednosti posebno za biznis.
“Recimo, danas potpisivanje ugovora i sporazuma znatno usporava poslovne operacije. Zato se u Evropi pominje koncept ‘digitalnog menadžmenta ugovorima’ što podrazumijeva da se sve faze od pregovora do zaključivanja ugovora završe elektronski”, navela je Veličković.
Prema istraživanju Evropske komisije (EK) to može da donese do pet puta niže cijene, do 30 odsto rasta u produktivnosti i čak četiri puta brže odgovore na korisničke zahtjeve.
“Primjena zakona može da ima pozitivne implikacije na širok spektar poslovnih procesa u poslovima kreditiranja”, navela je Veličković i poručila da predstoji izazovan posao na podsticanju privrede da koristi sredstva elektronske identifikacije u cilju transformacije biznisa ka kompanijskom rastu, a onda i rastu ekonomije zemlje.
Javnoj raspravi su prisustvovali predstavnici državnih organa, institucija i nevladinog sektora, pri čemu su prisutni dali više korisnih komentara i sugestija na predloženi Nacrt zakona.
