Žugić: Banke moraju aktivnije podržavati privredu

Dodajte komentar

Danas su guverner Centralne banke Crne Gore, Radoje Žugić i predstavnici svih komercijalnih banaka koje posluju u Crnoj Gori, potpisali Sporazum o realizaciji kampanje Nedjelja štednje.

Guverner CBCG ocijenio je da će sa ovom kampanjom učiniti dobre stvari i nastaviti lijepu aktivnost koja se realizuje 13. godinu za redom. Žugić se nada da će polako zaustaviti negativne trendove od kojin na žalost ni Crna Gora nije pobjegla.

Moramo raditi još aktivnije, mi smo dužni da održimo zdrav realni sektor da doprinesemo liječenju ranjivosti, jer ranjivosti realnog sektora monetarnog svakako i najviše fiskalnog. Ako ne damo mi svoj doprinos tome sasvim je izvjesno da nećemo imati dugoročnu održivost čitavog bankarskog monetnog sistema”, kazao je Žugić.

Guverner je istakao da će sve bebe koje se rode u nedjelji štednje dobiti novčane poklone.

Sve bebe koje se rode od 31. oktobra do 6. novembra imati poklone od Centralne banke od 200 eura isto toliko će darovati i komercijalne banke sa obavezom oročenja godinu dana a nakon isteka te godine ostavićemo pravo roditeljima da odluče šta će sa tom štednjom, ja se nadam da će komercijalne banke osim poklona darovati i pristojne kamate”, istakao je Žugić

Na pitanje Portala Analitika postavljeno guverneru šta misli o povećanom nivou depozita u odnosu na odobrene kredite, Žugić je naveo da je to znak da banke ipak moraju aktivnije podržavati kompanije i privredu, a sa druge strane da je to znak da u Crnoj Gori ima i onih koji raspolažu sa novcem.

Znak da banke ipak moraju malo aktivnije podržavati kompanije i privredu jer oporavkom i liječenjem ranjivosti realnog sektora liječi se ranjivost i samog monetarnog sektora to je sistem spoljnih sudova ako imate zdravog klijenta imaćete i zdravu banku. Mi ćemo da ubuduće sarađujemo intezivnije frekventije preko udruženja banaka preko ovakvih koordinacija, nije nam problem da pođemo u bilo koju od banaka i da potpuno javno i jasno saopštimo što je naš stav ovdje u državnoj banci kada je u pitanju zdravlje bankarskog sistema i zdravlje realne ekonomije i fiskalne ekonomije. Mislim da moramo da upotrijebimo sve svoje kapacitete u toj funkciji a to što ima depozita znak je da imamo i one koji raspolažu novcem”.

U javnosti se pominjalo da je Irena Radović imenovaza za savjetnika CB i da će biti predložena za viceguvernera za kontrolu bankarskog sektora, kao i da bi u jedno crnogorsku banku mogla biti uvedena privredna uprava. Žugić međutim nije imao komentara.

Kada se oformi vlada ja ću predložiti moja dva kandidata a naravno javnost će o tome biti blagovremeno obaviještena, a što se privredne uprave tiče, ne bih se bavio špekulacijama”, kazao je Žugić.

CBCG će predložiti Vladi u preporukama za vođenje ekonomske politike da se tekuća javna potrošnja finansira iz tekućih izvornih prihoda, pri čemu se ne smije ugroziti životni standard građana, ni stope ekonomskog rasta, saopštio je guverner Radoje Žugić.

Mora se suzbiti neracionalna javna potrošnja bez koje možemo i koja neće ugroziti životni standard građana“, rekao je Žugić nakon potpisivanja Sporazuma o realizaciji kampanje Nedjelja štednje sa predstavnicima svih komercijalnih banaka koje posluju u Crnoj Gori.

On je kazao da je CBCG pripremila preporuke za vođenje ekonomske politike Vlade, koje će uskoro dostaviti izvršnoj vlasti, u koje je dominantno uključen plan sanacije.

On ne smije da ugrozi stope ekonomskog rasta, ni konkurentnost. On neće podrazumijevati povećanje poreskih stopa i ne smije da ugrozi dostupnost finansijskim tržištima“, saopštio je Žugić.

On je, odgovarajući na pitanje da li još podržava mjere predložene sanacionim planom, rekao da je to možda najcitiraniji nezvanični dokument koji nema nikakvu dozu zvaničnosti.

Nije u radnoj verziji bilo navedeno da se smanjuju zarade, već da se mora promijeniti Zakon o zaradama u javnom sektoru u dijelu pravila i principa fiskalne održivosti“, objasnio je Žugić.

To znači da se, kako je dodao, ne bi smjelo dozvoliti finansiranje tekuće javne potrošnje van tekućih izvornih javnih prihoda.

”Ako tu imamo deficit moraju se smanjivati i zarade i sva ostala neproduktivna javna potrošnja. Što se tiče penzija, one se i danas oporezuju, tako da njih nećemo dirati, ali ne smijemo ugroziti ni najranjivije kategorije stanovništva koje jedva sastavljaju kraj s krajem“, kazao je Žugić.

On je naveo da su te preporuke pripremljene, a da će ih poslati Vladi nakon prve sjednice Socijalnog savjeta koju uskoro organizuju.

Žugić je povodom 31. oktobra – Svjetskog dana štednje kazao da očekuje da će u narednom periodu nastaviti tu aktivnost. On je čestitao svima koji će u periodu od 31. oktobra do 6. novembra imati poklone od CBCG u iznosu od 200 EUR, koliko će podariti i komercijalne, sa obavezom oročenja na godinu.

Žugić je, odgovarajući na pitanje da prokomentariše mišljenje Državne revizorske institucije (DRI) u vezi sa efikasnošću naplate poreskog duga imovinom poreskog obveznika, kazao da je svaki euro uštede koji se napravi značajan.

U izvještaju se navodi da je ušteđeno 113 hiljada eura, ali je do kraja svih aktivnosti ona značajno veća. Mnogo veći je efekat u indirektnom i efikasnom funkcionisanju državnih organa koji su dobili svoje prostore. Sve što je naplaćeno stavljeno je u funkciju, osim jednog objekta“, rekao je Žugić.

On je poručio da će u budućem periodu raditi na saniranju brojnih rizika koji imaju dobar trend, ali se mora raditi još aktivnije da bi omogućili revitalizaciju privrede.

Ranjivosti realnog sektora, monetarnog i najviše fiskalnog su po sistemu spojenih sudova sa snažnim implikacijama na našu ukupnu ekonomiju“, smatra Žugić.

On je ocijenio i da bi komercijalne banke trebalo da pokažu malo veću aktivnost u podršci kompanijama, prije svega koje su solventne odnosno imaju imovinu, a nemaju trenutnu likvidnost.

Tim povodom je i donesen Zakon o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju. Zahvaljujem Hipotekarnoj i Erste banci koje su prošle sedmice dogovorile kredit kod jednog solventnog klijenta koji je dobio šansu da održi svoju zaposlenost. Nešto prije toga je Prva banka odradila jedan takav kredit“, podsjetio je Žugić.

On je, govoreći o kamatnim stopama, rekao da je zabilježen pozitivan trend i da su kamatne stope u blagom padu.

Analiziraćemo odnos aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, čini mi se da je veći pad kod pasivnih kamatnih stopa, a time i razlika između aktivnih i pasivnih kamata“, naveo je Žugić.

Loši krediti su takođe, kako je dodao, u padu. Značajno je smanjen nivo loših kredita i iznosi oko 10,5 odsto.

Glavni izvršni direktor Hipotekarne banke, Esad Zaimović, je odgovarajući na pitanje može li se očekivati uvođenje platnog prometa sa Srbijom, kazao da se većina banaka izjasnila da im ne odgovara model koji im je predložen.

Tako da prisiljavati banke da rade nešto uprkos njihovoj nezainteresovanosti nije u redu. Platni promet sa Srbijom funkcioniše dobro i ni na koji način klijenti crnogorskih banaka nijesu oštećeni, jer taj model ne funkcioniše. To je više političko pitanje“, ocijenio je Zaimović.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *