Koliko novca je potrebno da “srušite internet”?

Dodajte komentar

Za samo 10.000 dolara moguće je kupiti pregršt kompromitovanih IoT uređaja koji bi mogli da sruše neke od najjačih servera širom svijeta.

Bezbjednosna kompanija RSA otkrila je za Forbes da je prije nekoliko nedjelja primijetila “podzemni kriminalni forum” na kojem je moguće iznajmiti nekoliko desetina hakovanih kompjutera. Cijena iznajmljivanja kreće se od 4.600 dolara za 50.000 hakovanih mašina do 10.000 dolara za oko 100.000 uređaja.

Kako bi neko mogao da zloupotrijebi toliki broj kompromitovanih uređaja?

Prošlog vikenda malver Mirai izvršio je putem IoT uređaja koordinisani DDoS napad na DNS servere kompanije Dyn, američkog internet provajdera. To je za posljedicu imalo pad nekoliko vodećih sajtova širom SAD, uključujući Twitter, Netflix, Spotify i Amazon.

DDoS napadi onemogućavanju korisnicima pristup njihovim računarima. Jednom kada uspostave kontrolu nad tuđim uređajem, hakeri umjesto uobičajene količine podataka koji se šalju ka kompjuteru, i s kompjutera ka drugim uređajima, mogu da usmjere ogromnu količinu podataka ka samo jednoj meti.

Sa više od 180.000 botova na mreži, spomenuta IoT grupa imala je mogućnost slanja 1 terabita podataka u sekundi. Upravo ovakva vrsta preopterećenja mreže prouzrokovala je pad američkih veb sajtova – korisnici nisu mogli da pristupe IP adresama popularnih američkih servisa, što znači da kompanije u tom trenutku nisu bile u mogućnosti da pruže svoje usluge klijentima.

Korišćenje 50.000 botova moglo bi kupcu da omogući 270 gigabita internet saobraćaja u periodu od nedelju dana, a s takvim simultanim DDoS napadom iz brojnih lokacija širom svijeta na kraj bi mogli da izađu samo ‘najžilaviji’ internet provajderi.

Predstavnici servisa za zaštitu od DDoS napada Cloudflare navode da njihovi serveri imaju maksimalan kapacitet od 10Tbps, ali da su napadi od 400Gbps redovna pojava još od januara.

Iako su IoT uređaji relativno jednostavni u odnosu na pametne telefone i laptop računare, lakše ih je kompromitovati, pa ne čudi što postaju sve omiljenija meta hakerskih napada.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *