Primjena evropske direktive “Solventnost II”, novog regulatornog okvira poslovanja društava za osiguranje u EU, zahtijevaće od ovih kompanija aktivnu komunikaciju sa regulatorom, jačanje sistema internih kontrola, drugačije izračunavanje kapitalnih zahtjeva, sopstvenu procjenu rizika, kao i izvještavanje o njima.
Ovo je rečeno na sjednici Odbora udruženja banaka i drugih finansijskih organizacija i osiguranja Privredne komore Crne Gore, održanoj 25. oktobra 2016. godine.
Odbor je, osim inovacija na crnogorskom tržištu osiguranja sa aspekta implementacije pomenute direktive, razmotrio informacije o zaključcima koji se odnose na savremene trendove u bankarstvu kao i bazu podataka nekretnina.
Solventnost
Razlog za donošenje evropske direktive Solventnost II su sve kompleksniji poslovni ambijent u uslovima krize, koji vodi rastućem riziku u poslovanju osiguravajućih društava, dovodeći u pitanje njihovu solventnost i stabilnost EU tržišta.
– Glavni cilj direktive je odgovarajuća zaštita osiguranika i korisnika osiguranja na finansijski stabilnim tržištima, kroz postavljanje granice solventnosti za ukupnu izloženost svim rizicima, primjenjujući integrisani pristup riziku i uzimajući u obzir međuzavisnost kategorija rizika – rekla je docent dr Milijana Novović Burić sa Ekonomskog fakulteta.
Solventnost II se temelji na tri stuba. Prvi se odnosi na osiguranje adekvatnih finansijskih resursa društava za osiguranje, odnosno reosiguranje i obuhvata kvantitativne zahtjeve koji uključuju određivanje vlastitih sredstava, izračunavanje tehničkih rezervi, vrednovanje imovine i obaveza te obračune potrebnog solventnog i minimalnog potrebnog kapitala. Drugi stub se odnosi na primjenu odgovarajućeg sistema upravljanja, potencirajući njegove ključne funkcije, efikasnost, sprovođenje vlastite procjene rizika i solventnosti (ORSA) te proces nadzora nad društvima, temeljen na pristupu okrenutom budućnosti i zasnovanom na rizicima. Treći stub Solventnosti II uključuje nova pravila izvještavanja nadzornog tijela, javne objave, te tržišne discipline.
Izazovi u primjeni ovog propisa, pored pomenutog, biće izrada regulatornog okvira i implementacija anticipativne ORSA-e prije roka za kompletnu implementaciju Solventnosti II, zatim obezbjeđenje edukovanog kadra koji će stručno podržati primjenu nove regulative sektora osiguranja, te promjena poslovne i investicione politike, novi proizvodi osiguranja, kao i veća transparentnost, kompatibilnost i konkurentnost crnogorskog tržišta u okviru jedinstvenog, u EU.
Implementacija ove direktive očekuje se kada Crna Gora uđe u Evropsku uniju.
U raspravi su učestvovali prof. Vladimir Kašćelan iz Centralne depozitarne agencije, Biljana Pantović i Lidija Drobnjak iz Agencije za nadzor osiguranja, Jovana Vuleković, Lovćen osiguranje i Dobrila Otović iz Lovćen životnog osiguranja, te Ana Brailo iz Invest banke Montenegro.
Oni su, između ostalog, istakli da je novina koju donosi direktiva da će se svi zaposleni u osiguravajućim društvima baviti upravljanjem rizikom, a ne samo top menadžment. U narednom periodu se planira zajednički rad na ispunjenju zahtjeva direktive sa naglaskom na ORSA. Istaknuto je da su pojedina osiguravajuća društva, koja imaju baze u inostranstvu, već počele edukacije aktuara spram zahtijeva Solventnosti II.
– Mali entiteti u osiguranju sve teže hvataju korak sa EU zahtjevima. Mislim da će oni zbog Solventnosti II biti u većim problemima u odnosu na ostale – rekao je predsjednik Odbora Mladen Rabrenović.
Savremeni tokovi
Informaciju o savremenim tokovima u bankarstvu, sa naglaskom na elektronsku identifikaciju i potpis klijenata, predstavio je Nikola Milović iz Hipotekarne banke. On je kazao da je Nacrt zakona koji uređuje ovu oblast, a koji prema njegovim riječima sadrži rješenja naprednija u odnosu na pojedine zemlje EU, od sredine oktobra na javnoj raspravi, što će, smatra, izazvati veliko interesovanje finansijskog sektora.
Tekst zakona uradilo je Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije.
Baza nekretnina
Cilj formiranja baze prometovanih nekretnina je primjena statističke metode kroz indeksaciju kretanja cijena, dobijanje realnog izvora podataka i sigurnosti u vrijednost kolaterala kao sredstava obezbjeđenja, olakšana kontrola za CBCG svih banaka na teritoriji u dijelu vrijednosti kolaterala, novi pristup oporezivanju nekretnina, te mogućnost primjene projekcija kretanja vrijednosti nekretnina u budućem periodu nakon formiranja baze.
Obrađivač ove teme bio je Predrag Nikolić iz NLB banke.
Marijana Mitrović Mijatović je izrazila očekivanje da će pomenuta baza podataka biti u Centralnoj banci Crne Gore.
Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić upoznao je predstavnike bankarskog sektora sa inicijativom Koordinacionog odbora za energetsku efikasnost o organizaciji zajedničkog sastanka na temu finansiranja projekata energetske efikasnosti kroz sistem komercijalnih banaka. Odbor se saglasio da je takav sastanak neophodno organizovati u narednih 15 do 20 dana da bi se banke upoznale sa svim detaljima projekata.
Predstavnica CBCG Mitrović Mijatović predstavila je njihove planove za 2017. godinu, koju će obilježiti donošenje zakona o toj instituciji i bankama.
