Državna revizorska institucija je u postupku revizije uspjeha “Efikasnost naplate poreskog duga imovinom poreskog obveznika”, utvrdila mjere i aktivnosti koje su sproveli Ministarstvo finansija, Poreska uprava i Uprava za imovinu nijesu u dovoljnoj mjeri obezbijedile da primjena Uredbe o postupku naplate poreskih potraživanja imovinom poreskih obveznika da očekivane efekte.
Kolegijum DRI, kojim rukovodi Branislav Radulović, konstatovao je da primjena Uredbe o postupku naplate poreskih potraživanja imovinom poreskih obveznika nije u značajnijoj mjeri doprinijela efikasnijoj naplati poreza i smanjenju poreskog duga.
“Primjena nije značajnije uticala na budžetske uštede u smislu smanjivanja izdataka zakupa prostorija za potrebe državnih organa, nije u svim slučajevima obezbijedila da poreski obveznici koji su poreski dug platili imovinom urednije izmiruju poreske obaveze i da se rasterete poreskog duga. Država je u određenom broju slučajeva dobila suterene, garažna mjesta, nezavršene poslovne prostore
i prostore u lošem stanju“, navodi se u mišljenju DRI.
Oni navode da je Uredba donijeta kako bi se izbjegla blokada računa i omogućilo poslovanje poreskim obveznicima, a rezultat primjene iste jeste da su poreski obveznici, i to u četiri slučaja, prije zaključivanja ugovora kupovali nepokretnosti i po višoj cijeni ustupali državi.
“Poreski obveznici su u ovim slučajevima raspolagali novčanim sredstvima, tako da prinudna naplata putem blokade računa ne bi onemogućila njihovo poslovanje. Takođe, zaključivani su ugovori i sa pravnim licima koja su veliki poreski obveznici i bili solventni u periodu podnošenja zahtjeva za plaćanje poreskog duga imovinom. Predmetnom revizijom uspjeha utvrđeno je da postupci naplate nijesu u potpunosti sprovođeni u skladu sa Uredbom o postupku naplate poreskih potraživanja imovinom poreskih obveznika; imovina stečena naplatom poreskih potraživanja nije u potpunosti iskorišćena, iskorišćenost poslovnih prostora, na dan okončanja terenske revizije, je 51,02 odsto, davanjem na korišćenje imovine stečene naplatom poreskih potraživanja izdaci za zakup prostorija za potrebe državnih organa
smanjeni su za 113.402,16 eura ili 3,17 odsto u odnosu na izdatke za zakup za 2015. godinu“, navedeno je u mišljenju DRI.
DRI navodi da je ukupan iznos poreskih potraživanja od subjekata sa kojima je zaključen ugovor o naplati poreskog duga imovinom iznosi 23,3 miliona, što predstavlja 3,98 odsto poreskog duga koji je na dan 31.12.2015. godine iznosio 587,7 miliona.
“Primjenom uredbe naplaćen je poreski dug od poreskih obveznika pravnih lica koja nijesu u vlasništvu države, u ukupnom iznosu od 10,1 milion . Od 10 pravnih lica sa kojima je zaključen ugovor o plaćanju poreskog duga imovinom, njih pet su na crnoj listi Poreske uprave iz jula 2016. godine sa ukupnim poreskim dugom od 6,1 milion”, navodi se u reviziji.
Vlada da razmotri opravdanost rješenja
DRI je dala jednu preporuku Vladi, jednu Poreskoj upravi, devet Ministarstvu finansija, tri Upravi za nekretnine i 11 Upravi za imovinu.
U preporuci Vladi navedeno je da “imajući u vidu da su zakonom već utvrđeni mehanizmi za naplatu poreskog duga imovinom poreskog obveznika, kao i nezadovoljavajuće efekte primjene člana 15 Zakona o budžetu i Uredbe o postupku naplate poreskih potraživanja imovinom poreskih obveznika, DRI preporučuje Vladi da razmotri opravdanost ovakvog rješenja.
Dan
