Smanjenje kamatnih stopa na kredite i povećanje kreditne aktivnosti očekuje se u narednoj godini. Banke sada definišu planove za narednu godinu u kojima će se posebna pažnja posvetiti politici kamatnih stopa i optimalizaciji kreditne aktivnosti za pravna lica i građane kazao je u intervjuu Pobjedi generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Mirko Radonjić.
– Posljednjih godina evidentan je blagi trend pada kamatnih stopa, koji je prije svega posljedica izražene konkurencije među bankama, kao i pojačane aktivnosti na pozicioniranju novootvorenih banaka dodaje on.
POBJEDA: Građani se žale da banke paralelno sa smanjenjem kamata povećavaju postojeće i uvode nove naknade?
RADONJIĆ: Treba imati u vidu da su kamate i naknade pro mjenljive kategorije i da su sklone promjenama u skladu sa poslovnom politikom banke. Svaka banka je dužna da na propisani način blagovremeno informiše klijente o visini kamata i naknada za odgovarajuće bankarske proizvode. Zakonom je precizirano pravo klijenata da podnose prigovor banci ako smatraju da je povrijeđeno neko njegovo finansijsko pravo, a ona je dužna da sprovede interni postupak i utvrdi da li su primjedbe opravdane.
POBJEDA: Očekujete li smanjenje razlike između kama ta na kredite i na štednju?
RADONJIĆ: Treba imati u vidu da na kretanje kamatnih stopa utiče više faktora.
Na aktivnu kamatnu stopu prije svega utiče rizik zemlje, dostupnost kapitala, cijena izvora sredstava, sistemska zaštita povjerilaca, kvalitet i brzina rada sudova i dr.
Kod formiranja pasivne kamatne stope na tržištu imamo veću ponudu novca od potražnje banaka zbog evidentne dobre likvidnosti bankarskog sektora, što neminovno dovodi do smanjenja pasivnih kamata. U narednom periodu očekujem nastavak blagog trenda smanjenja SPREAD-a, odnosno razlike između aktivne i pasivne kamatne stope.
POBJEDA: Najavljene su izmjene propisa kojima će biti definisano da banke sa problemima plaćaju veći iznos za zaštitu depozita. Smatrate li da je to opravdano?
RADONJIĆ: U toku smo sa namjerama Fonda za zaštitu depozita da u zakonski okvir ugradi Direktivu EU br.14/49, koja donosi novine u osiguranju depozita. Naime, osnovna razlika se ogleda u definisanju premije na bazi rizika banaka. Premija će se računati u procentu čija osnovica više neće biti ukupni depozit na računima banaka, već garantovani depoziti, shodno utvrđenom profilu rizičnosti pojedine banke. Kada Fond za zaštitu depozita izradi nacrt metodologije za obračun premije na bazi rizika, proslijediće je na raspravu bankama. Inače, bankarski sektor je daleko odmakao u harmonizaciji sa standardima i propisima EU.
POBJEDA: Kakvajesaradnja sa Centralnom bankom?
RADONJIĆ: Dobra i kvalitetna po svim važnijim pitanjima, posebno prilikom donošenja regulative i podzakonskih akata. Prostora za poboljšanje saradnje uvijek ima i na tome će, siguran sam, obje strane dati svoj doprinos. Očekuje nas izmjena Zakona o bankama, kao i pratećih podzakonskih akata, pa će se Udruženje banaka aktivno uključiti u proces donošenja ovih propisa.
Sanacija javnog duga treba da bude prioritet nove vlade
POBJEDA: Prognoze Svjetske banke govore da bi javni dug sa javnim garancijama mogao premašiti 82 odsto BDP do kraja godine. Koliko je to, po Vašoj procjeni, za brigu?
RADONJIĆ: Ove procjene zabrinjavaju i traže hitnu akciju za konsolidaciju javnog duga u narednom periodu. Prioritetni zadatak za novu vladu trebao bi biti izrada strategije za konsolidaciju i upravljanje javnim dugom.
U narednom periodu potrebno je, prije svega, sprovesti strukturne reforme, izvršiti konsolidaciju javnog duga, smanjiti budžetski deficit kroz povećanje prihoda i racionalnu potrošnju sredstava, zaustaviti dalje neproizvodno zaduživanje, unaprijediti ambijent za nova ulaganja, sve u cilju uspostavljanja dugoročne održivosti državnih finansija.
Treba se zadužiti na domaćem tržištu
POBJEDA: Kako komentarišete ocjenu da se Vlada trebala zadužiti emisijom obveznica na domaćem, a ne na ino tržištu?
RADONJIĆ: Problematika državnog zaduživanja je složena i kompleksna i potreban je veliki napor da bi se uspješno realizovala emisija obveznica. S obzirom na sadašnji nivo likvidnosti u bankarskom sektoru, kao i činjenicu da dobar dio banaka već posjeduje hartije od vrijednosti koje je izdala država, postoji prostor da se dio novca za budžetske potrebe pribavi emisijom obveznica na domaćem tržištu, pa nakon toga eventualne manjkove pokrivati na međunarodnom tržištu.
