KAC: Program ekonomskog državljanstva može biti lokomotiva razvoja Crne Gore

Dodajte komentar

Ukoliko je kreiran na pravi način, program ekonomskog državljanstva može uticati na transformaciju crnogorske ekonomije. Iako je teško precizno predvidjeti koliko će se investicija po ovom osnovu sliti u Crnu Goru i koliko brzo, moja procjena je da program može privući i do više stotina miliona eura godišnje. Ova sredstva će biti uložena u sektor nekretnina, uslužnih djelatnosti, proizvodnju, kao i u druge sektore ekonomije – izjavio je za Portal Analitika osnivač i predsjednik investicione grupe Apex Capital Partners, Nuri Kac.

On je u intervjuu za ovaj portal istakao da je Crna Gora zainteresovana za kreiranje programa sticanja državljanstva, koji bi rezultirao prilivom stranih direktnih investicija.

Moja ocjena je da Vlada očekuje da ovaj program bude lokomotiva ekonomskog razvoja i otvaranja novih radnih mjesta za građane Crne Gore. Uvjeren sam u namjeru Vlade Crne Gore da pridobije sposobne, talentovane i iskusne poslovne ljude, koji će ostvariti autentičnu i iskrenu sponu sa Crnom Gorom. I mada se neće uvijek raditi samo o najpoznatijim, odnosno VIP ličnostima, to će biti ugledni pojedinci, iskreno spremni da na dugi rok doprinose crnogorskoj ekonomiji“, naglasio je Kac.

ANALITIKA: Da li je projekat uvođenja ekonomskog državljanstva u Crnoj Gori namijenjen isključivo za strane investitore u sektor nekretnina, ili i za VIP ličnosti iz svijeta zabave, showbiza, sporta i slično?  

KAC: U mnogim zemljama širom svijeta, lideri imaju pravo da u određenim slučajevima, dodijele državljanstvo izuzetnim individualcima. Ovo pravo koristi se kako bi se ukazala čast osobi kojoj se dodjeljuje državljanstvo, ali i da bi se promovisala zemlja davalac državljanstva. Ovaj mehanizam koji liderima stoji na raspolaganju nije korišćen često, ali postoje interesantni primjeri iz bliske prošlosti kada je posegnuto za ovim pravom. Primjera radi, podsjetimo se slučaja kada je Kanada dodijelila državljanstvo istaknutom mirotvorcu Nelsonu Mendeli. Isto tako, francuskom glumcuŽeraru Depardijeu, na inicijativu predsjednika Vladimira Putina, uručen je ruski pasoš. Još jedan zanimljiv primjer je slučaj američkog košarkaša J. R. Holdena, kome je u cilju nastupa naOlimpijskim igrama za ruski nacionalni tim dodijeljeno rusko državljanstvo. I Crna Gora je koristeći ovu mogućnost shodno svojim interesima i važećoj regulativi dodijelila pasoše brojnim sportistima, između ostalih, Omaru Kuku i Dereku Nidamu.

Navedeni mehanizmi sticanja državljanstva nemaju direktan ekonomski efekat, već su više usmjereni na promociju i ugled države. Izvjesno je da je Crna Gora zainteresovana za kreiranje programa sticanja državljanstva koje bi rezultiralo prilivom stranih direktnih investicija. Moja ocjena je da Vlada očekuje da ovaj program bude lokomotiva ekonomskog razvoja i otvaranja novih radnih mjesta za građane Crne Gore. Uvjeren sam u namjeru Vlade Crne Gore da pridobije sposobne, talentovane i iskusne poslovne ljude, koji će ostvariti autentičnu i iskrenu sponu sa Crnom Gorom. I mada se neće uvijek raditi samo o najpoznatijim, odnosno VIP ličnostima, to će biti  ugledni pojedinci, iskreno spremni da na dugi  rok doprinose crnogorskoj ekonomiji.

ANALITIKA: Kakve finansijske efekte očekujete od ovog projekta? Da li ste radili neke projekcije?

KAC: Ukoliko je kreiran na pravi način, program ekonomskog državljanstva može uticati na transformaciju crnogorske ekonomije. Iako je teško precizno predvidjeti koliko će se investicija po ovom osnovu sliti u Crnu Goru i koliko brzo, moja procjena je da program može privući i do više stotina miliona eura godišnje. Ova sredstva će biti uložena u sektor nekretnina, uslužnih djelatnosti, proizvodnju, kao i u druge sektore  ekonomije.

Navedene  investicije mogu imati dugoročne efekte na crnogorsku privredu jer investirani novac cirkuliše u sistemu na duži period, što možemo ilustrovati na primjeru investicije koju je realizovala kompanija Apex Capital Partners na čijem sam čelu. Naime, prije nekoliko godina Apex Capital Partners je u saradnji sa nekolicinom klijenata koji su bili zainteresovani za sticanje državljanstva jedne od karipskih zemalja investirala 60 miliona američkih dolara u projekat izgradnje 45 vila. Trenutno smo u fazi njihove izgradnje, a efekti ove investicije će ostati i nakon njenog okončanja.

Kao prvo, radi se o značajnoj investiciji vrijednoj više desetina miliona dolara. Drugo, kupci vila će posjećivati zemlju i trošiti novac u njoj u narednim godinama. Dodatno, ovaj projekat je vodio otvaranju velikog broja radnih mjesta, između ostalog i u građevinskom sektoru, kao i sektoru upravljanja nekretninama. Konačno, tu su i godišnji prihodi od poreza na nekretnine. Očigledno je da se radi o pozitivnim efektima kojim ovakve investicije rezultiraju u doglednoj budućnosti.

ANALITIKA: Da li očekujete da bi se realizaciji ovog projekta mogla usprotiviti Evropska komisija?

KAC: Za Evropsku komisiju je važno da program bude kreiran na transparentan način, od stane različitih prominentnih eksperata, i u saradnji sa Vladom. Drugim riječima, mišljenja sam da bi Vlada trebalo da konsultuje brojne međunarodne stručnjake iz ove oblasti i iskoristi najbolja međunarodna iskustva u cilju forumulisanja programa koji bi bio van svake kritike međunarodne zajednice. Ovo može i treba da bude urađeno.

Dodatno, ukoliko Crna Gora postavi jasne kriterijume i smjernice za evaluaciju svakog pojedinačnog aplikanta za državljanstvo, to će dodatno uticati na stav Evropske komisije. Najviše od svega, Evropska komisija je zainteresovana da vidi da je svako ko je stekao državljanstvo po ovom osnovu zapravo ostvario autentičnu sponu za zemljom. Drugim riječima, da fizički provodi vrijeme u Crnoj Gori i daje kontinuiran doprinos njenom ekonomskom razvoju. Ovo podrazumijeva, između ostalog, posjedovanje stambenog prostora, investiranje u novostvoreni biznis, ali iznad svega, prisustvo u Crnoj Gori i upoznavanje sa zemljom.

ANALITIKA: Kakva su iskustva drugih država koje su uvele ekonomsko državljanstvo? Molim Vas da se posebno osvrnete na iskustva Malte i Kipra.

KAC: Iskustva u državama koja sprovode ovakve programe su različita. Na primjer, program na Kipru gdje vlada upravlja čitavim procesom na potpuno transparentan način se pokazao izuzetno uspješnim. Za samo nekoliko godina preko četiri milijarde eura je investirano u oblasti nekretnina i u druge finansijske instrumente. Ovaj program je u značajnoj mjeri sačuvao kiparsku ekonomiju od gotovo izvjesnog finansijskog sloma 2013 godine. Sa druge strane, ovaj program je na Malti postavljen na drugačijim osnovama i zbog toga je bio predmet teških kritika  mnogih, kako u domaćoj javnosti tako i u međunarodnoj zajednici. Žestoka kritika Evropskog parlamenta rezultirala je promjenama prvobitne verzije programa. Mnogo je razloga zbog kojih Crna Gora ne bi trebalo da u potpunosti kopira program koji se sprovodi na Malti. Crna Gora može mnogo da nauči iz negativnih  iskustava Malte i svakako se očekuje da Vlada konsultuje priznate eksperte koji će joj pomoći da kreira program u skladu sa evropskim standardima.

U karipskim zemljama programi su imali izuzetne efekte na njihov ekonomski razvoj. Za većinu država ovaj program je dao zamajac stranim direktnim investicijama i postao jedan   od glavnih izvora budžetskih prihoda. Jednostavno rečeno, ukoliko je program kreiran na pravi način, program ekonomskog državljanstva može biti lokomotiva ekonomskog razvoja.

Izvor: Portal Analitika

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *