MySpace je imao idealan početak: društvena mreža koja je bila cool, na njoj su se okupljali cool ljudi, jer je bilo cool imati MySpace profil, i mogli ste biti ko god ili šta god ste poželjeli da budete.
Facebook je počeo kao mreža studenata – štrebera, za pristup vam je bila neophodna studentska adresa, i morali ste da koristite svoje pravo ime i prezime. Ovako postavljeno, ništa nije nagoveštavalo da će upravo potonja necool mreža nadvladati prvu. Pa ipak, MySpace danas ima zanemarljivo mali broj korisnika naspram Facebooka, koji je najveća društvena mreža na svijetu. Šta se to u međuvremenu dogodilo, i kako je MySpace od najcool statusa došao do necool?
Razlike čine sličnosti zanemarljivim
MySpace je nastao 2003. godine, i zamišljen je kao društvena mreža, koja služi povezivanju ljudi. Facebook je nastao godinu dana kasnije i prvobitna namjena mu je bila povezivanje isključivo (bivših) studenata univerziteta univerziteta Harvard, i ostao je “zaključan” za javnost sve do 2006. godine. Upravo te godine MySpace je bio na svom vrhuncu, i pune dvije godine “bježao” je Facebooku po broju aktivnih korisnika. Od aprila 2008. godine, kada je Facebook dostigao i prestigao 115 miliona korisnika, MySpace je započeo svoj pad, od kojeg se nikad nije oporavio.
Facebook danas nije samo društvena mreža, on je i platforma koju koriste mnogi developeri – MySpace to nikad nije uspio. Krajem maja 2007. godine Facebook pušta u rad tzv. Facebook Platform, koja je programerima omogućavala da kreiraju aplikacije unutar Facebooka. U narednih pola godine kreirano je čak 7.000 aplikacija, da bi do polovine 2008. godine brojka narasla na 33.000 aplikacija. Zbog čega su ove brojke važne, i šta je to što su aplikacije donijele Facebooku? Vrijeme potrošeno na njih. Prosto rečeno, imali ste sve više toga da radite na Facebooku, ne samo da se dopisujete sa svojim prijateljima, i gledate u fotografije na njihovim profilima. U početku su to bile jednostavne igrice, gdje ste mogli da šaljete virtuelne poklone svojim prijateljima, da ocjenjujete fotografije drugih koji su koristili te igrice, i slično, da bi vremenom to postale ozbiljne igre koje danas broje i po 10 miliona korisnika na dnevnoj bazi.
Za to vrijeme, na MySpace mreži ste mogli da promijenite izgled svog profila, dodate mu video ili audio snimak, da napišete kakvo vam je raspoloženje (eng. mood) i da se dopisujete sa svojim prijateljima. Sa zakašnjenjem od godinu dana (što je za razvoj u svijetu o kojem govorimo izuzetno dugačak period) i MySpace je omogućio platformu za kreiranje aplikacija, međutim, Facebook je krenuo da vodi u trci s brojkama dnevno aktivnih korisnika, i do danas je veoma visoko na vrhu, ne samo iznad MySpace mreže, već i svih ostalih društvenih mreža.
Iz navedenog je samo po sebi jasno da nije dovoljno da je vaš proizvod trenutno najbolji/najpopularniji. To zaista ništa ne znači, osim kratkotrajne satisfakcije i rezultata u bilansima stanja i uspjeha. Ako želite da on tu svoju poziciju zadrži i sjutra, morate raditi na njemu tako da on bude najbolji i u budućnosti. Međutim, novina ne podrazumijeva da mu jednostavno promijenite boju ili pakovanje, već da se onneprestano tako razvija da danas nudi više nego juče – samo tako neće biti pregažen od strane konkurencije. Ukoliko smatrate da vaš proizvod više ne može da se razvija, odnosno, da je dostigao svoj maksimum, radite na istraživanju i razvoju novog proizvoda – prije nego što to uradi konkurencija.
Svakako, ne sme se izostaviti ozbiljan uticaj koji je MySpace imao na svjetsku muzičku scenu. Pomenute osnovne opcije ove mreže bile su dovoljne da on bude ozbiljan izvor nove muzike i odskočna daska anonimnim pojedincima i bendovima koji su zahvaljujući objavljivanju pjesama i albuma na MySpace mreži postali svjetske zvijezde, među kojima su najpoznatiji Arctic Monkeys i Lilly Allen. MySpace se razvijao unutar sebe, prosto rečeno – nije uvodio ništa novo, samo je poboljšavao/razrađivao već postojeće opcije, i/ili kopirao ono što rade drugi. Shvatili su, međum, da veoma dobru nišu drže u rukama i to su iskoristili: MySpace se i danas nalazi među 10 najposjećenijih web lokacija posvećenih muzici – u trenutku pisanja ovog teksta (jul 2016. godine) nalazi se na 6. mjestu najposjećenijih muzičkih web lokacija.
Kada shvatite da je konkurencija moćnija od vas, da imaju konkurentniji proizvod, nije neophodno da svoj proizvod odmah odstranite sa tržišta. Pogledajte MySpace: možda nije više najzanimljivija društvena mreža uopšteno, ali je i te kako bitna u domenu muzike. Pronađite svoju nišu, razmislite i istražite koju “rupu krpi vaš proizvod” bolje nego konkurentski i u tom smjeru ga dalje razvijajte.
Jedan od boljih poteza Facebooka je bio kada je “izašao iz svojih granica”, odnosno uveo “Like” dugme koje može preuzeti svako ko želi i postaviti na svoju web stranicu. Na to su dodali i opciju komentarisanja i logovanja na spoljne stranice uz pomoć Facebook naloga, i tako je postao sveprisutna društvena mreža. Malo je web stranica danas koje nemaju ni “like” ni “share” dugme ispod svojih članaka. Facebook je danas svuda oko nas: prijavljujemo se da smo na određenim lokacijama, potvrđujemo da nam se sviđa neki članak, film, muzički snimak. MySpace je i dalje samo na adresi www.myspace.com.
Previše slobode vodi u anarhiju
Razlika između profila na mreži MySpace naspram Facebooka je što ste na MySpace mogli da koristite HTML kôdove, i tako uređujete izgled svog profila kako ste željeli, kao i da umetnete muziku (kasnije i video snimke) na njega tako da se automatski puštaju čim se otvori profil. Ovo je dovodilo do frustracije brojne korisnike, jer ne samo da su profili “pjevali”, a vi niste mogli odmah da pronađete gdje se muzika gasi, već je snalaženje na profilima bilo otežano zbog toga što je svaki korisnik mogao da kreira i uređuje izgled kako je želio. Na Facebooku uvjek znate gdje da kliknete da biste nekom poslali poruku, znate gdje da pogledate ukoliko želite da vidite fotografije. Čak i na samom početku, kada su aplikacije preplavile Facebook pa su ih korisnici postavljali na svoje profile, raspored osnovnih podataka uvjek je bio isti.
Kupci su poprilično osjetljivi na promjene, i morate imati veoma dobar razlog da im mijenjate navike. Ukoliko odlučite da promijenite makar i najnebitniju stvar na proizvodu, budite sigurni da će ljudi biti bijesni i tražiće da vratite nazad šta god da se promijenilo (što je brend jači, jača je emotivna povezanost sa njim i teže se prihvataju bilo kakve izmene). Naravno, opravdane izmjene se brzo prihvate (narodski rečeno: na dobro se čovjek brzo navikne).
Druga bitna stvar ovde je poznatost. Ljudi se prijatno osjećaju u poznatom okruženju. Facebook je kao kuća koju vlasnik povremeno cijelu renovira, dok je MySpace kao kuća u kojoj nikad ne znate kako će izgledati prostorija u koju ulazite.
Zar je važno ko je kriv za neuspjeh kad jednom padnete?
Nije Facebook kriv što MySpace nije uspio – MySpace je kriv za sopstvenu propast. Konkurencija vas ne pobjeđuje zbog njihovih prednosti, već zbog vaših mana. MySpace je bio trom, spor, često nije radio i postao je dosadan, jer nije nudio ništa novo. Korisnici su zbog toga zabavu potražili dalje, i pronašli su je, između ostalog, na Facebooku.
Kao i mnogi drugi korisnici interneta u to vrijeme, i ja sam imala profil na MySpace mreži, a potom i na Facebooku. Moram biti iskrena i priznati da mi je trebalo neko vrijeme da otvorim nalog na ovoj drugoj mreži, jer me u početku zaista nije posebno privlačila. Međutim, malo po malo, Facebook je postajao sve zanimljiviji, a na MySpace sam išla sve rjeđe, dok ga jednostavno nisam obrisala iz obilježivača, a na kraju i zaboravila da postoji. Facebook je koristilo sve više mojih prijatelja, sve više informacija sam dobijala sa ove mreže, sve više zabave mi je nudila. Isto tako je bilo i sa drugim korisnicima: u početku su prednost davali MySpaceu, ali je Facebook pronašao način da ponudi više, i to su svi oberučke prihvatili.
Umjesto zaključka, poruka za kraj bi bila: ne pokušavajte da napravite “isto to, samo malo drugačije”, jer novi proizvod istih karakteristika ne znači mnogo za tržište. Posebno ne za tržište XXI veka, kada se želje, potrebe i trendovi mijenjaju zamalo na dnevnom nivou. Facebook, odnosno Zuckerberg nije pokušavao da napravi novi MySpace, kao što je rečeno u uvodu počeo je građenje svoje društvene mreže potpuno drugačije.
Autor: Sandra Simonović, MojaFirma
