Crna Gora je danas veliko energetsko gradilište. Nedavno smo obilježili početak radova na postavljanju podzemnog dijela kabla sa crnogorske strane, koji je sa pratećom infrastrukturom dio projekta koji radimo sa Italijom. Rade se vjetroelektrane, male hidrocentrale. Potpisali smo ugovor za blok II Termoelektrane Pljevlja… kazao je u intervjuu za Pobjedu ministar ekonomije dr Vladimir Kavarić.
On je istakao i da zemlje okruženja takođe ubrzano realizuju svoje energetske projekte.
“Svi projekti u energetici su, realizacijom podmorskog kabla sa Italijom, dobili na značaju jer se obezbijedilo tržište za proizvedenu energiju, i to upravo tržište EU. Značaj kabla ne ogleda se samo u tome da Crna Gora ima 20 odsto njegovih kapaciteta, a da pri tome nije imala troškova za njegovo postavljanje, već i u dokapitalizaciji CGES-a, gdje su obezbijeđena sredstva za infrastrukturu na našoj teritoriji. Benefite kabla će, svakako, najviše osjetiti naši građani, ali ni zemlje regiona nijesu propustile priliku da valorizuju sve što ovakav projekat nosi kroz izgradnju novih kapaciteta na njihovoj teritoriji“, kaže Kavarić.
POBJEDA: Koje benefite od izgradnje drugog bloka TE “Pljevlja može očekivati Crna Gora, posebno građani Pljevalja?
KAVARIĆ: Realizacija projekta izgradnje drugog bloka TE “Pljevlja je od višestrukog značaja za sve nas, kako u energetskom, tako i u ekonomskom i socijalnom smislu. Pored toga što ćemo njegovom realizacijom obezbijediti stabilno snabdijevanje električnom energijom koje neće zavisiti od uvoza, blok II će doprinijeti diverzifikaciji energetskih izvora i omogućiti nastavak proizvodnje u dva važna privredna subjekta Rudniku uglja i Termoelektrani, što zapravo znači očuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta. Najzad, predviđenom toplifikacijom Pljevalja riješiće se ekološki problemi u ovom gradu. Osim toga, ovako značajna investicija znači i nova radna mjesta ne samo u energetici, već i u građevinskom sektoru tokom perioda gradnje, kao i čitav reprolanac koji ovakav projekat obezbjeđuje. Dakle, ugovor je potpisan i uskoro će doći vrijeme kada o pozitivnim efektima ovog projekta nećemo samo govoriti, već ćemo ih i osjetiti.
POBJEDA: Da li su u planu bilo kakve organizacione promjene u statusu Rudnika uglja spajanje Rudnika, EPCG i TEP?
KAVARIĆ: Rudnik uglja Pljevlja eksploatiše rudu za potrebe Termoelektrane i projektom bloka II TE ,,Pljevlja omogućava se nastavak proizvodne aktivnosti i u RUP-u i u Termoelektrani. Na koji način će ova dva subjetka organizaciono definisati svoj odnos, to je svakako nešto o čemu će odlučiti organi, odnosno akcionari u ove dvije kompanije. Naravno, poznato je da najveći dio proizvodnje RUP-a je za potrebe Termoelektrane, da najveći broj rudnika uglja u zemljama regiona posluje u sastavu termoelektrana ili kao dio mješovite korporacije, jer je praksa pokazala da dva sujekta poput EPCG i RUP-a najbolje posluju kao jedna tehnološka cjelina. Dakle, siguran sam da će akcionari dvije kompanije donijeti odluku koja u potpunosti zastupa i štiti njihove interese koji su evidentno zajednički.
POBJEDA: Kada će konzorcijum Eni Novatek početi istraživanje nafte i gasa u podmorju i na koji način će to biti rađeno?
KAVARIĆ: Rokovi su počeli danom potpisivanja ugovora sa kompanijama Eni i Novatek. Ugovorima smo definisali da je prije svake aktivnosti u našem podmorju investitor u obavezi da pripremi novu procjenu uticaja na životnu sredinu za planiranu aktivnost, nakon čega se vrše 3D seizmička istraživanja.
POBJEDA: Kada se i za koje blokove očekuje novi ugovor za naftu i gas?
KAVARIĆ: Vlada je nedavno prihvatila Predlog ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika u podmorju Crne Gore za još dva istražna
bloka sa grčkom kompanijom Energean Oil & Gas. Ono što slijedi za ove ugovore je ista parlamentarna procedura kao za ugovore sa Eni i Novatek, nakon čega dobijamo puni legitimitet da ugovore potpišemo i krenemo u njihovu operacionalizaciju.
POBJEDA: Kada će biti raspisan tender za gradnju HE na Morači, Komarnici i ko je sve do sada pokazao interesovanje?
KAVARIĆ : Vlada u ovom trenutku vodi pregovore sa nekoliko zainteresovanih kompanija u cilju dobijanja najbolje ponude za izgradnju HE na Morači. U zavisnosti od interesovanja investitora i kvaliteta dostavljenih ponuda biće utvrđen i dalji red poteza. Do ovog trenutka dvije kompanije dostavile su ponude za projekat izgradnje HE na Mo rači, i to Norinco International iz Kine, a imamo i potpisane memorandume sa više zemalja i kompanija. Svakako, pri izboru investitora za ovaj projekat Vlada će se voditi principima koji se odnose na poštovanje najviših standarda u oblasti energetike, primjenu najboljih tehničkih rješenja uz obezbjeđivanje najbolje međunarodne prakse u oblasti zaštite životne sredine.
POBJEDA:Da lije na bilo koji način bilo razgovora oko Buka Bijela, što u posljednje vrijeme zagovara dio opozicije?
KAVARIĆ: Poznato je da je upravo opozicija usvojila Deklaraciju o zaštiti rijeke Tare 2004. godine i Vlada Crne Gore nijednim potezom nije dovela u pitanju odluku najvišeg zakonodavnog organa.
Vlada podržala projekte vrijedne 23 miliona koji bi trebalo da zaposle 389 radnika
POBJEDA: Kakvi su efekti uredbe o podsticajima u industriji?
KAVARIĆ: Dovoljno je reći da je u proteklih godinu dana, po osnovu uredbe o podsticanju direktnih investicija, Vlada donijela odluku o dodjeli sredstava za devet investicionih projekata ukupne vrijednosti od skoro 23 miliona eura, a koji predviđaju zapošljavanje 389 radnika u naredne tri godine. Podsjetiću da su odluke o dodjeli sredstava donešene na osnovu dva javna poziva koja su bila raspisana ove i prošle godine. Zadovoljni smo da su investitori iz oblasti drvne industrije, prehrambene, farmaceutske, mašinske industrije i drugih oblasti industrijske proizvodnje, ali i turizma, kojima je uredba namijenjena, prepoznali njen značaj i mogućnosti koje pruža, što ohrabruje da nastavimo sa politikom direktnih podsticaja i ubuduće.
Čeka se regionalna hidrološka karta Zapadnog Balkana
POBJEDA: Da li je bilo razgovora oko valorizacije Bilećkog jezera, ako nije da li su u planu?
KAVARIĆ: Vlada Crne Gore je krenula u proces rješavanja ovog pitanja, ali i drugih pitanja koja se odnose na vodotoke koje dijelimo sa zemljama u okruženju. To je razlog iz kojeg smo pokrenuli, a Evropska komisija podržala, izradu regionalne hidrološke karte Zapadnog Balkana. Smatram da bi to trebalo da bude najvažniji projekat za ovaj region. Ovim projektom prvo možemo utvrditi šta je zaista dostupno za korišćenje i potom zajedno strateški planirati šta se može izgraditi i koristiti u narednom periodu.
Nacionalne biznis zone do kraja oktobra
POBJEDA: Kada će biti definisane nacionalne biznis zone i u kojim opštinama će biti?
KAVARIĆ: U prethodnom periodu radili smo na izmjenama i dopunama Uredbe o biznis zonama koja će napraviti jasnu razliku između biznis zona od strateškog značaja i biznis zona od lokalnog značaja. Vlada će proglašenjem pojedinih zona zonama od strateškog interesa znatno olakšati poslovanje kako lokalnim samoupravama, tako i potencijalnim investitorima, i to kroz finansijsku podršku za infrastrukturno opremanje i unapređenje programa promocije, uz učešće u upravljavljačkoj strukturi zona. Očekivanje je da će nova uredba biti razmatrana na nekoj od sjednica Vlade tokom oktobra mjeseca, kada ćemo preciznije moći govoriti o kojim lokacijama je riječ.
Pobjeda
