The Money Project koristi intuitivne vizualizacije u svrhu istraživanja novca kao koncepta. Utemeljen 2015. godine projekt proučava evoluciju i primjenu novca u nastojanju da odgovori na teška pitanja koja, kako kažu osnivači, sputavaju razumijevanje njegove prirode i uloge u finansijama, investicijama ili akumulaciji kapitala.
U posljednjoj vizualizaciji objavljenoj krajem septembra, istraživači se zabavljaju količinom stvorenog novca koristeći prvo prosječni prihod domaćinstva u Americi da bi potom postupno povećali ljestvicu na milijarde, bilione…
Vizualizacija je činjenično zgodna, pa koristi podatke s Forbesove liste najbogatijih da bi uokvirila kontekst i potom ga uporedila s “nedokučivom” količinom novca na Wall Streetu.
“Total svjetskih fizičkih valuta, sve kovanice i novčanice u dolarima, eurima, jenu i drugim monetama iznosi oko 5 biliona dolara. Istovremeno, ako se jednačini dodaju računi u bankama količina novca na svijetu se penje na 28.6 biliona dolara prema podacima World Factbooka CIA-e. Navedeno se naziva “uskim (lako dostupnim) novcem”. Ako ovome dodate tržišta kapitala, štednju, vremenske depozite.., brojka skače do iznosa od 80.9 biliona dolara, što je prema definiciji ekonomista “široki novac”, pišu autori u popratnom tekstu vizualizacije ističući da je navedeni total “ništa” u odnosu na svijet derivata i Wall Streeta.
Vremenske bombe
Zamamljivo u kontekstu aktualne nesigurnosti ili otvorenog straha oko sudbine najveće njemačke banke, Deutsche Banka, vizualizacija nudi i uvid u magnitudu derivata, finansijskih izvedenica čija vrijednost oscilira u zavisnosti od niza pozadinskih varijabli, a najčešće podrazumijeva neku vrstu špekulacije, u suštini klađenja, o budućem kretanju aktiva, dionica ili drugih, egzotičnih finansijskih instrumenata. Tako recimo jedan od popularnijih i zloglasnijih oblika finansijskih derivata su hipotekarne vrijednosnice koje su zajedno sa zajmovima bez garancija dovele do kolapsa na američkom tržištu nekretnina, bankrota Lehman Brothersa i Velike recesije.
Vizualizacija se poziva na podatke Banke za međunarodne nagodbe da bi ugrubo ilustrovala potencijalnu vrijednost i epsku veličinu tržišta derivata i usput isporučuje ”istinu” koja donekle pojašnjava u medijima prigušenu paniku oko Deutsche.
“Istina je da niko zapravo ne zna veličinu tržišta derivata. Neki procjenjuju da bi njegova vrijednost mogla iznositi 1.2 bilijarde, drugi da je još veći“, kažu autori čiji snimak završava s ovih dana revitaliziranim upozorenjem Warrena Buffeta da derivati predstavljaju “finansijska oružja masovnog uništenja”.
“Ja derivate vidim kao vremenske bombe za stranke koje ih koriste i za ekonomski sistem. U suštini, ovi instrumenti pozivaju da novac izmjeni ruke u nekom budućem datumu, s iznosom koji će biti određen s jednim ili više referentnih predmeta, kakvi su kamatne stope, cijene dionica ili vrijednost valuta“, napisao je Buffet u godišnjem izvještaju o poslovanju Berkshire Hathawaya 2002. godine.
LiderPress
