Duboko u švajcarskim Alpima, u blizini piste za privatne avione, nalazi se stari vojni bunker sa trezorom u kojem je potencijalno najveće skladište zlata na svijetu, piše “Bloomberg”.
Na ulazu u bunker stoji čuvar u panciru, a radi se o metalnim vratima ugrađenim u granitnu stijenu na kraju uskog seoskog puta.
Nakon prolaska kroz još dvoje vrata, stiže se do masivnog metalnog ulaza od 3,5 tona koji se otvara jedino unošenjem sigurnosnog koda, uz skeniranje zenice i sistema za raspoznavanje lica. Iza tih sigurnosnih punktova nalazi se ulaz u tunelski lavirint koji je nekad koristila švajcarska vojska.
Zbog straha od ugrožavanja sigurnosti, vlasnik trezora je želio da ostane anoniman. Misli kako bi čak i objava imena njegove kompanije mogla da privuče kradljivce, piše “Bloomberg”.
Kaže da mnogi koji dođu da traže njegove usluge padnu na njegovom sigurnosnom testu.
“Od svih klijenata koje izaberemo, odbijemo jednog ili dvojicu skoro uvjek. Ne želimo probleme“, kaže vlasnik trezora.
Nakon finansijske krize 2008. godine, potražnja za trezorima za skladištenje zlata dramatično je narasla. Mnogi bogataši u zlatu vide sigurniju alternativu u odnosu na nestabilne banke ili rizičnim investicijama, pogotovo u periodu koji je obilježila nestabilnost tržišta, a na držanje gotovine na računima ili kupovina obveznica sa malim rizikom prinosi su gotovo nikakvi.
Desetak trezora u Švajcarskoj
Doduše, sasvim je izvjesno da jedan dio njegovih klijenata možda jednostavno želi da izbjegne neugodna pitanja poreskih vlasti.
Interes javnosti privukao je nekoliko slučajeva u kojima su se američke francuske i njemačke vlasti pozabavile svojim građanima koji su imali račune u švajcarskim bankama, a nisu ih naveli u svojim poreznim prijavama, pa su mnogi vjerovatno potražili druga rješenja.
https://www.youtube.com/watch?v=vCWWe9cceuk
Sa druge strane, biznis sa trezorima ne podliježe pod istu onu regulativu koja od švajcarskih banaka zahtijeva da prijave vlastima bilo kakve sumnjive aktivnosti i transakcije.
Amerikanci prema zakonu koji regulše poreze na račune u inostranstvu (U.S. Foreign Account Tax Compliance Act) nisu obvezni da prijave zalihe zlata koje drže van finansijskih institucija.
Prema procjenama švajcarskog ministarstva obrane, od oko hiljadu vojnih bunkera smještenih širom Švajcarske, nekoliko stotina je prodato u posljednjih nekoliko godina, a njih desetak služi kao skladišta zlata ili podataka.
Luksuzni smještaj za klijente
Za ilustraciju klijantele koja koristi ove usluge, dobro će poslužiti okruženje spomenutog privatnog aerodoma, čiji vlasnik tvrdi da ga posjeduje najveći trezor za zlato na svijetu za privatne korisnike i sedmi najveći na svijetu. U blizini avionske piste smješten je “VIP lounge” i nekoliko luksuznih apartmana.
Apartmani su opremljeni sa gomilom luksuznih detalja. Vlasnik trezora je tako omogućio svojim klijentima mjesto gdje mogu da jedu i spavaju, jer mnogi od njih ne žele da ostave papirnate tragove kreditnih kartica i putnih isprava u obližnjim hotelima i restoranima.
Smješten samo nekoliko kilometara dalje, Dolf Vipfli, osnivač i izvršni direktor slične kompanije “Swiss Data Safe”, jedan je od rijetkih koji iz te branše koji pristaje na intervjue. Zlato koje “Swiss Data Safe” čuva za svoje klijente nalazi se u planinskom bunkeru izvan zaseoka Amsteg.
Vipfli nije želio da otkrije tačnu lokaciju na kojoj se nalazi zlato. Umjesto toga, novinarima je pokazao drugi dio svog biznisa, prostoriju sa kompjuterskim serverima za čuvanje podataka.
– Od 2008. godine, postoji veliki interes za alternative bankarskim trezorima. “Swiss Data Safe” nezavisna je od bankarskog sistema i bilo koje druge institucije ili interesne grupe – tvrdi Vipfli.
Sumnjive aktivnosti
Ni njegova kompanija, kao ni ona sa početka priče, ne podležu regulativi koju propisuje regulator švajcarskog finansijskog tržišta Finma.
Osim toga, te firme nisu obvezne da prijavljuju sumnjive aktivnosti švajcarskoj državnoj kancelariji nadležnoj za pranje novca. Upravo su prijave toj instituciji dovele do velikih istraga o korupciji u fudbalskoj organizaciji FIFA i otkrivanju korupcijskog skandala u koji je bila uključena državna energetska kompanija “Petrobaras” u Brazilu.
U prvoj polovini godine, u Švajcarsku je uvezeno 1357 metričkih tona zlata vrednih 40 milijardi dolara, barem prema podacima švajcarske carine. Sudeći prema količini u prvih šest mjeseci, ove godine vrlo lako bi mogao da se obori rekord uvezenog zlata postavljen 2013. godine.
Švajcarski državni sekretarijat za međunarodne financije 2015. Godine je objavio izvještaj o sigurnosnim sefovima i njegovoj zloupotrebi za pranje novca i terorizam. Bivši vojni bunkeri nisu se spominjali u tom izvještaju.
Ko su klijenti?
Sa druge strane, međuvladino tijelo za zaštitu globalnog finansijskog sistema od pranja novca, “Financial Action Task Force” (FATF) iste je godine izdalo upozorenje u kojem ističe mogućnost da zlato koriste kriminalci za finansiranje terorizma i pranje novca.
Izvršni direktor “Swiss Data Safe” – a tvrdi da vodi računa o tome ko su mu klijenti i da odbija sve one koji mu se učine sumnjivim. Prihvata korporativne klijente, ali insistira na informaciji o vlasniku kompanije, kaže i tvrdi da je to uslov kakav ne traže savezni carinski propisi u Švajcarskoj.
Vipflijeva kompanija takođe insistira na inspekciji i onoga što ulazi u njegov bunker. To je, kaže on, ono po čemu se razlikujemo od politike “ne postavljamo nikakva pitanja”, koje se drže kompanije specijalizovanre za sigurnosne sefove, kakvih u Švajcarskoj ima na svakom koraku.
“Kod nas nema crnih kutija”, zaključuje on.
Blic
