Zaimović: Dogodine dodatno sniženje kamata

1 komentar

Hipotekarna banka će prilikom usvajanja plana za narednu godinu poseban akcenat staviti na projektovanje nižih kamatnih stopa, kako za privredu tako i za građane najavio je u razgovoru za Pobjedu glavni izvršni direktor ove banke Esad Zaimović.

“Hipotekarna banka je planom za 2016. predvidjela snižavanje kamatnih stopa u prosjeku jedan odsto. Kod nekih proizvoda, kod kojih je najviše izražena konkurencija među bankama, to sniženje je i znatno veće. Prvenstveno kod bonitetnih klijenata koji su svrstani u A kategoriju, tj. onih klijenata koji imaju stabilno poslovanje, redovne plate i nemaju zastoja u povraćaju kredita”.

Pobjeda: Privreda, građani, ali i iz CBCG i Vlade uporno upozoravaju da su kamate svih banaka visoke smatrate li daje ta ocjena utemeljena?

Zaimović: Pitanje visine kamatnih stopa je veoma aktuelno u proteklih nekoliko godina. Po red svih izazova sa lošim kreditima, to je tema koja najviše zanima javnost u Crnoj Gori, kada je u pitanju poslovanje banaka. Ta dva fenomena su veoma povezana i njihovo kretanje pokazuje značajnu korelaciju. Smanjenje stope kredita koje banka ne može da naplati, tj. NPL-a, koje je prisutno u proteklom periodu, prouzrokuje i smanjenje kamatnih stopa. Na visinu kamatnih stopa utiču i drugi faktori kao što su privredna kretanja u Crnoj Gori i okruženju, politika Evropske centralne banke, kao i konkurencija na bankarskom tržištu Crne Gore. Kao rezultat svih tih faktora imamo evidentan pad kamatnih stopa iz godine u godinu.

Načelno se mogu složiti sa ocjenom da su kamatne stope još visoke, ali se nadam da će se proces njihovog snižavanja nastaviti i u narednom periodu.

Pobjeda: Nepodijeljenaje ocjena da kreditna aktivnost banaka nije na nivou na koji bi trebalo da bude. Na koji način je moguće povećati kreditnu aktivnost?

Zaimović: Mogu se donekle složiti i sa tom ocjenom, ali treba biti realan i uzeti u obzir sve faktore koji utiču i na kreditnu aktivnost banaka. Slično kao i kod visine kamatnih stopa, treba imati u vidu potencijale ovog tržišta, dostupnost kvalitetnih izvora sredstava, kvalitet programa koju se nude za kreditiranje, kao i niz drugih faktora koji ograničavaju banke da vode ekspanzivniju kreditnu politiku. Kada se sve to uzme u obzir može se ipak reći da je kreditna politika banaka adekvatna ekonomskom ambijentu u kom banke posluju.

Pobjeda: Kamatne stope na depozite su značajno smanjene, a ni blizu toliko nijesu na kredite. SPREAD je visok. Često su banke izložene kritici zbog toga. Koji je razlog i kada se to može promijeniti?

Zaimović: SPREAD je razlika između kamata koju banke plaćaju na štednju i koju banke naplaćuju za kredite. I pored visoke razlike koja postoji između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, svjedoci smo činjenice da banke u Crnoj Gori ne ostvaruju ekstra profite, naprotiv rezultati poslovanja su nepovoljniji od onih koje očekuju vlasnici banaka. Kao posljedicu toga imamo da i pored ulaska nekoliko novih banaka na tržište nemamo poseban rast kreditne aktivnosti. Čak postoje nagovještaji da će u narednom periodu doći do izlaska značajnijih “igrača sa ovog tržišta, što se može tumačiti i gubitkom interesa za bankarski sektor Crne Gore. Tako da ne očekujem u narednom periodu značajnije smanjenje ovog pokazatelja.

Pobjeda: Planirate li uvođenje novih proizvoda u Hipotekarnoj banci kojih i kada?

Zaimović: Hipotekarna banka konstantno inovira svoj portfolio proizvoda, tako da namjeravamo nastaviti sa tom praksom i naredne godine. Ove godine smo lansirali nove proizvode za građane, od kojih su najveći uspjeh ostvarili gotovinski krediti do 20.000 eura, kao i krediti za penzionere do 15.000 eura.Sa našim respektabilnim partnerima iz inostranstva tražimo uvijek nove modele kreditnih linija koje će, kao i do sada, omogućiti uvođenje inovativnih i konkurentnih proizvoda, kako za stanovništvo tako i za privredu. Za pravna lica smo s naročitom pažnjom osmislili i realizovali E-Commerce servis koji omogućava prodaju proizvoda i usluga putem interneta, prihvatanjem platnih kartica iz sistema Visa International i MasterCard na internet prodajnom mjestu klijenta. Na ovaj način, osim što smo obogatili postojeću ponudu, još jednom smo pokazali da pratimo svjetske standarde bankarstva i idemo u susret potrebama naših klijenata. Objedinjavanjem više proizvoda u jedan, kreirali smo biznis pakete za pravna lica, vodeći računa o što efikasnijem radu biznis sektora i štednji njihovog vremena.Realizovanjem ovog servisa, klijentu se na internet prodajnom mjestu omogućava prodaja robe/usluga kupcima iz cijelog svijeta, bez vremenskih ograničenja, uz siguran način plaćanja.

Krediti čija otplata kasni 3,11 odsto

Pobjeda: Da li banka ima loših kredita i na koji način se njih oslobađate?

Zaimović: Krediti sa kašnjenjem od preko 90 dana na kraju juna ove godine iznose svega 3,11 odsto. U svim prethodnim godinama Hipotekarna banka se vodila konzervativnom politikom prilikom odobrenja kredita, što je za rezultat imalo znatno niži pokazatelj loših kredita (NPL) od prosjeka u bankarskom sistemu. Konstantno praćenje portfolija nam omogućava da pravovremeno reagujemo ukoliko klijent dođe u finansijske poteškoće, tako da zajednički sa klijentom pokušavamo da nađemo način i pomognemo klijentu da se kroz restrukturiranje ili na drugi način nađe model za stabilizaciju njegovog poslovanja. U izuzetnim slučajevima, kada ne postoji način za poboljšanje kvaliteta poslovanja klijenta, onda kroz realizaciju sredstava obezbjeđenja pokušavamo da što više umanjimo gubitak za banku.

Kamate na štednju 3,25 odsto

Pobjeda: Koliko Hipotekarna banka ima klijenata privrede i građana, koliko odobrenih kredita, u kom rasponu se kreću kamatne stope za kredite i štednju?

Zaimović: Izuzetno nas raduje činjenica da nam iz godine u godinu sve veći broj novih klijenata poklanja svoje povjerenje. Danas Hipotekarna banka ima preko 35.000 aktivnih klijenata fizičkih lica i otprilike 5.000 pravnih lica.Samo u 2016. smo plasirali, kroz 12.000 novih kreditnih aranžmana, 130.000.000 eura privredi i 35.000.000 eura stanovništvu. Prosječna ponderisana aktivna kamatna stopa iznosi 8,6 odsto, dok klijentima nudimo i dalje jako atraktivne kamatne stope na štednju, koje idu i do 3,25 odsto.
Ovako dobri rezultati su nam omogućili da dostignemo preko 12 odsto tržišnog učešća u drugoj polovini 2016.

Očekujemo nastavak dobre saradnje sa CBCG

Pobjeda: Kako ste zadovoljni saradnjom sa CBCG i da li je regulativa bankarskog sektora adekvatna?

Zaimović: Regulativa CBCG se stalno unapređuje, u skladu sa evropskim standardima, tako da se i mi konstantno prilagođavamo novim rješenjima, koja su ponekad i veoma zahtjevna. U narednom periodu nas očekuje i izmjena Zakona o bankama, kao i prateće regulative, tako da nas očekuje puno posla u narednom periodu.Koristim priliku da istaknem veoma kvalitetnu saradnju koju je sa bankama ostvario aktuelni viceguverner Nikola Fabris, koji je svojim proaktivnim pristupom znatno doprinio poboljšanju kvaliteta te saradnje. Nadamo se da će saradnja sa Centralnom bankom, prije svega kroz Udruženje banaka, biti i dalje na zavidnom nivou, kako bismo zajednički što lakše savladali sve izazove u narednom periodu.

Podijeli ovaj članak
1 Komentar
  • “Nadamo se da će saradnja sa Centralnom bankom, prije svega kroz Udruženje banaka, biti i dalje na zavidnom nivou, kako bismo zajednički što lakše savladali sve izazove u narednom periodu.”- upravo je ova recenica sustinska u citavom ovom namjestenom intervjuu. Nije posao Udruzenja banaka da bude kopca izmedju CB CG i banaka, niti bi CB CG trebala da ima ikakve uticaje na izbore i ostale poslove koje obavlja Udruzenje. To je upravo suprotno svemu sto bi esnafska isntitucija trebala da radi. Ali, ovo je najveci problem ukupnog sistema – svako se bori da bude najmanje ono sto stvarno treba da bude ali zato da se uzimaju pregoleme zarade i prica pricica da nema dobrih speadova i dobrog profita na ovom trizistu.
    Ali, jeste neobicno da se konkurentnost rjesava tako sto se i dalje intenciono doliva ulje na vatru pricicama oko izlaska velikih igraca sa ovog trzista, a takva jedna cinjenica najvise odgovara ovoj banci sa relativno nedostatnim kapitalom. A sta ce se destiti kada T Com nadje drugu banku….

Odgovori na Mila K Poništi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *