Zakon o zaradama u javnom sektoru je, figurativno rečeno, benzin kojim Vlada gasi požar koji bukti ujavnim finansijama ocijenioje predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju i poslanik SNP Aleksandar Damjanović komentarišući preporuku Svjetske banke da bi u sklopu programa fiskalne konsolidacije trebalo revidirati politike zarada, socijalnih davanja, penzija i investicione politike.
Iz SB su prije tri dana prilikom predstavljanja redovnog izvještaja za JIE u Podgorici ocijenili da bi trebalo sagledati pitanje zarada u javnom sektoru i to ne samo njihove visine već i veličine javnog sektora.
Paradoks
Izmjene zakona o zaradama su na dnevnom redu današnje sjednice parlamenta, a Damjanović kaže daje usvajanjem zakona o zaradama početkom ove godine Vlada umjesto zakonskih mjera za smanjenje javnog duga i deficita predložila nešto što ima potpuno suprotan efekat.
“Naravno, stvari postaju jasnije kada se zna daje Zakon donešen uoči parlamentarnih izborakako bi se od strane glomaznog državnog aparata pokušali dobiti politički poeni. Ono što je blago rečeno smiješno je da isti oni koji su predlagali i branili Zakon prije par mjeseci, već danas, valjda misleći da je postignut izborni efekat, predlažu mjere za sanaciju javnih finansija među kojima je i predlog za smanjenje zarada“, kaže Damjanović i dodaje da su suvišni svaki dalji komentar ili ozbiljna analiza.
Svjetska banka nas je upozorila da uskoro moramo preduzeti ozbiljnu fiskalnu konsolidaciju jer javni dug sa garancijama krajem ove godine može dostići 82,6 odsto ukoliko se nastavi izgradnja auto-puta i povlačenje kredita kineske EXIM banke. Damjanović kaže da nij neophodno da nas Svjetska banka upozorava na nešto što je svima očigledno.
“Godinama sam i ja upozoravao na to. Javni dug u Crnoj Gori je visok, konstantno raste u posljed njih deset godina i na nivou je koji dovodi u pitanje održivost javnih finansija i sposobnost države da se povoljno zadužuje, čak i za refinansiranje postojećeg duga. O tome najbolje svjedoči pad kreditnog rejtinga Crne Gore sredinom tekuće godine”, pojašnjava Damjanović.
Nije, ističe on, ni novost da kreditno zaduženje za autoput značajno uvećava javni dug, koji je i bez tog projekta prešao zakonske limite iz sistemskog Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.
“Ali, još nema upravo te odgovornosti kod Vlade Crne Gore koja ne preduzima zakonske mjere propisane članom 21. stav 2 Zak o n a o budžetu i fiskalnoj odgovornosti”, kaže predsjednik Odbora za ekonomiju.
Politički profitabilno
“U Skupštini prilikom usvajanja Zakona o auto-putu, ocijenio sam da je taj projekat politički profitabilan, ekonomski upitan, a finansijski neodrživ. Oni koji su izglasali Zakon preuzeli su u ime cijele države veliki finansijski rizik”, smatra Damjanović.
Komentarišući stav Svjetske banke da pet godina i jeste i nije dug period za sanaciju on kaže da on nije slučajno toliki.
“U odnosu na zakonsko rješenje o sanaciji, predviđeno članom 21. stavom 2 tačkom 3 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, jasno je da takozvani period sanacije od pet godina, koji SB ne želi da eksplicitno komentariše, nije slučajan jer se, naravno veoma namjerno, ne poklapa sa periodom vršenja vlasti od četiri godine. Biće interesantno da vidimo, ukoliko ovakva Vlada bude predlagala program sanacije, kako će on biti raspoređen u narednih pet godina”, kaže Damjanović.
Svako ko iole prati crnogorske javne finansije već sada zna, kaže on, u kojoj godini će raznovrsne fiskalne mjere sanacije biti najteže.
Pobjeda
