Ekonomija eurozone pokazala žilavost nakon Brexita, očekuje se i rast BDP-a

Ekonomski oporavak u eurozoni trebalo bi da se nastavit umjerenim i stabilnim ritmom, ali sporije nego što se očekivalo u junu zbog slabijih izgleda za potražnju u inostranstvu, rekao je predsjednik Evropske centralne banke (ECB) Mario Draghi u ponedjeljak pred Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku Evropskog parlamenta.

S druge strane, istaknuo je da je ekonomija eurozone pokazala žilavost suočeno s globalnom i političkom neizvjesnošću, posebno  odlukom Velike Britanije da iziđe iz EU-a, objavio je Evropski parlament.

Ove godine očekuje se rast BDP-a u eurozoni od 1,7 posto, a 2017. i 2018. 1,6 posto, kazao je Draghi.

Inflacija bi ove godine trebala da iznosi 0,2 posto, a 2017. 1,2 posto, dok bi 2018. mogla porasti na 1,6 posto, dodao je.

Eurozona pokazala žilavost ali i dalje izložena negativnim rizicima

Prvi uticaj rezultata britanskog referenduma je obuzdan i snažne reakcije finansijskih tržišta, kao što je pad cijena imovine, uglavnom su zaustavljene“, rekao je on.

No upozorio je takođe da uticaj na ekonomske izglede zavisi od “tajminga razvoja i konačnog ishoda predstojećih pregovora s Velikom Britanijom”

Velika Britanija trebala bi početkom iduće godine da pokrene proceduru razdruživanja od EU-a, koja bi mogla potrajati do dvije godine.

Nezavisno od tipa odnosa koji će zavladati između Evropske unije i Ujedinjenog Kraljevstva, od najveće je važnosti da se poštuje integritet jedinstvenog tržišta. Ishod, ma kakav bio, mora osigurati da svi učesnici poštuju ista pravila“, istaknuo je.

Politike ECB-a osjećaju se u realnoj ekonomiji

Draghi je kazao takođe da se uticaj politika ECB-a počinje osjećati u realnoj ekonomiji.

Kao primjer je istakao bolje uslove kreditiranja domaćinstava i preduzeća, kako velikih tako i malih, i bolju ponudu kredita.

Uz to, fragmentacija finansijskih tržišta u eurozoni značajno se smanjila od 2012., kazao je.

Nadalje, ECB-ove mjere za podsticanje kreditiranja “pružaju učinkovitu potporu cikličkom oporavku i dizanju inflacije”, dodao je.

Niske kamatne stope

Odgovarajući na zabrinutost nekih eurozastupnika zbog niskih kamata na štednju, Draghi je kazao da je to “simptom ekonomske situacije”.

Kazao je da monetarna politika ne može dugoročno određivati održive nivoe realnih kamatnih stopa jer one zavise od dugoročnih izgleda rasta.

To znači da drugi politički akteri moraju odraditi svoj dio posla, provodeći fiskalne i strukturne politike

Ponovio je da će ECB iskoristiti sve instrumente s kojima raspolaže kako bi se inflacija podigla na ciljani nivo blizu 2 posto u srednjoročnom razdoblju.

Poslovni

Check Also

Željezarci: Ako do ponedjeljka ne bude poziva iz EPCG, počinjemo proteste

Radnici Željezare na današnjem zboru odlučili su da čekaju do ponedjeljka 6. februara zvaničan poziv …

Leave a Reply

Your email address will not be published.