Banke u Srbiji neće smjeti da prodaju zaostale dugove građana

Dodajte komentar

Građani koji nisu u stanju redovno da otplaćuju zajmove ili su prestali da izmiruju obaveze, prije svega zbog gubitka posla, mogu da odahnu, jer neće pasti u ruke utjerivača dugova, pišu beogradske Večernje novosti.

Nacrtom zakona o finansijskom obezbjeđenju, koji je pripremila Narodna banka Srbije, posebna pažnja posvećena je prije svega sigurnosti položaja građana. Ovim propisom nije predviđeno da bilo ko, osim banaka, može postati povjerilac, odnosno nema mogućnosti da agencije preuzimaju nenaplativa ili druga potraživanja prema klijentima.

Dugovi stanovništva, takođe, ne mogu biti prenijeti drugoj banci na obezbjeđenje, već mogu biti samo predmet hipoteke. Korisniku je, pored svih relevatnih informacija o prenosu, garantovan isti položaj kao i prije zalaganja potraživanja u skladu sa Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga. Na primjer, nema jednostranih promjena ugovornih elemenata, obavještenje o svakoj promjeni promjenljive kamatne stope… Neophodno je od dužnika pribaviti i saglasnost za prenos podataka koji se smatraju bankarskom tajnom.

Problemi sa naplatom treba da se rješavaju tamo gdje su i nastali, odnosno u bankama. Do zastoja u naplati kredita došlo je zbog lođe procjene rizika s jedne strane i neočekivanih dešavanja kod dužnika s druge, odnosno najčešće gubitka posla ili tragičnog događaja u porodici. Naši građani vrlo rijetko ne otplaćuju zajmove iz hira“, smatra Đorđe Đukić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.

On ističe da prodaja loših kredita stanovništa firmama ne može da se uvede dok se ne donese zakon o ličnom bankrotu, koji će omogućiti porodici da ima sredstva za život, a ostalo da vraća banci. Čak i u tom slučaju, kod nas još nema takve zaštite da se ograniči poslovanje firmi koje kupuju dugove od banaka, odnosno da se kontrolišu uslovi pod kojima posluju, kao i da se spriječi korupcija.

Sa novim propisom predviđene su značajne novine kod ugovaranja sredstava obezbjeđenja između učesnika na finansijkom tržištu, ne samo za građane. Prije svega u cilju veće pravne sigurnosti, efikasnosti i brzine pri naplati potraživanja iz tih sredstava. Ova sredstva se ugovaraju radi obezbjeđenja kredita, poslova s hartijama od vrijednosti i drugim finansijskim instrumentima i drugih novčanih potraživanja koja jedna strana na finansijskom tržištu ima preda drugoj“, ističu u NBS.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *