‘Kolaps eura je neizbježan, hitno mijenjati eurozonu’

Dodajte komentar

Euro vjerovatno neće preživjeti sljedeću veliku krizu i hitno treba mijenjati monetarnu uniju da se izbjegne neizbježni kolaps.

Ovo je upozorenje iz novog izvještaja think tanka Jacques Delors, jednog od arhitekata jedinstvene evropske valute, pod nazivom “Popraviti i pripremiti – rast i euro nakon Brexita“. Autori izvještaja, grupa akademika, stručnjaka i nekadašnjih ‘policy makera’ širom Evrope, svjesni su prepreka jačanju integracionih trendova u poljuljanoj Uniji nakon Brexita i sve glasnijeg uspona euroskepticizma, no ističu da ova politika sebi ne može priuštiti otezanje.

Reforma eura možda nije popularna, ali je esencijalna i goruća: u nekom trenutku Evropu će zadesiti nova ekonomska kriza. Ne znamo hoće li se to dogoditi unutar šest nedjelja, šest mjeseci ili šest godina. No, u postojećem izdanju nije vjerovatno da je euro preživi“, prenosi Bloomberg iz izvještaja.

Reforma u tri koraka
Autori predlažu preslagivanje u tri koraka. U prvom predlažu brze ‘zakrpe’ poput jačanja Evropskog stabilizacionog mehanizma (ESM), bankovne unije i koordiniranja ekonomskih politika. Potom bi na relaciji sjever – jug uslijedio ‘quid pro quo’ mehanizam poticanja reformi investicijama da se problematični jug (konačno) motiviše na reforme.

Treći korak, kontroverzan i opcionalan, premda važan, podrazumijeva da se eurozona transformiše u federalnu strukturu s podjelom rizika i suvereniteta. Luka Brkić s Fakulteta političkih nauka u Zagrebu ističe da je problem suštini jednostavan, ali ne i rješenje.

Predložene mjere učvrstile bi poziciju eura, no samo su surogati. Budućnosti eurozone i eura nema bez političke unije“, kaže Brkić. Dodaje da je realizacija projekta “Sjedinjenih Evropskih Država” upitno izvediva te da budućnost Evrope za 20, 50 ili 100 godina neće tako izgledati, već će rješenje biti “novo, originalno i autohtono”.

Otpor članica
S ekonomske strane, uz ostalo, eurozonu muče problem slabe mobilnosti radne snage te rigidnost plata, što otežava funkcionisanje monetarne unije, objašnjava profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Boris Cota.

“Uz ta ograničenja, eurozona može opstati jedino da zaživi kao transferna unija u kojoj bi se značajan dio nacionalnih budžeta prenio na centralni evropski proračun, i to sa sadašnjih jedan na barem 20 posto. Članice to zasad nisu voljne da urade, posebno one stare, zbog pitanja moralnog hazarda bojeći se da bi se novac olako trošio, a reforme izbjegavale”, ističe Cota.

Hrvatska zasad nema uslove za euro, ali namjerava da ga uvede pa je, kako je rekao hrvastski guverner Boris Vujčić, interes da “kuća u koju želie da usele bude čvrsta i uredna”. “Ako i dalje postoji konsenzus politike za održavanje stabilnog kursa, bilo bi poželjno uvesti euro što prije. Limislim da to ne treba siliti dok EU ne donese mjere da on ima budućnost”, zaključuje Cota.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *