Nebrojeno je istraživanja i statističkih podataka o tome koliko se koriste cloud tehnologije, kojom brzinom to područje raste i kakve se brojke očekuju u godinama koje slijede. Sve to, nezavisno od pritiska koji prave pružaoci usluga, jasno pokazuje da je cloud nešto čime se treba ozbiljnije pozabaviti.
No, i dalje postoje razne zablude o ovoj vrsti poslovanja, a evo onih s kojima se najčešće susrećemo.
Ima već dosta primjera kompanija i organizacija koje neko vrijeme uživaju pogodnosti korištenja cloud usluga, ima dosta kompanija koje intenzivno istražuju to područje, ali je još uvijek puno kontradiktornih stavova po ovom pitanju.
S obzirom na to da domaće tržište generalno zaostaje u primjeni IT tehnologija, nije čudno što poslovanje u oblaku još nije u većoj mjeri zaživjelo kod nas. Pa tako neke od navedenih zabluda ili grešaka ne treba nužno dovoditi u vezu s (ne)prihvaćanjem clouda na ovdašnjem tržištu – nešto od ovog se može odnositi na one koji su već krenuli u pravcu clouda, kao i na one koji su i dalje skeptici.
1. Cloud nije siguran
Ova teza postoji već dugo, a i ostaće još dugo broj jedan među zabludama o poslovanju u oblaku.
Podaci nisu kod mene, ne vidim te servere, nemam svog datacentra, nemam svoje trake koje nosim u sef. Ne može to biti dobro. To nije sigurno. Što ako pružaoci usluge iskoristi moje podatke? Nemamo šta dalje razgovarati o cloudu.
Nije to rijetka konverzacija s IT-em ili vlasnicima kompanija. I stvarno, ne bude daljnjeg razgovora. Pružatelji Public Cloud usluga u svojim datacentrima zadovoljavaju sve postojeće sigurnosne standarde i omogućavaju dodatne servise kojima će sigurnost i privatnost vaših podataka biti na višem nivou nego što je sad. I to je istina u većini slučajeva kad govorimo o IT sigurnosti i privatnosti prosječnih kompanija na našem tržištu. Postavlja se zapravo pitanje – je li ovo zabluda ili prije opravdanje? No svejedno, ovo pitanje nikako ne treba zanemariti, a to nas dovodi do sljedeće zablude ili greške.
2. Cloud je siguran
Jednako kako je sigurnost i privatnost i dalje jedna od kočnica većeg korištenja cloud servisa, tako i zanemarivanje adekvatnog adresiranja tih pitanja prilikom planiranja migracije u oblak, odnosno korištenja cloud servisa, može biti problem. Samo zato što Public Cloud provider ima sve moguće certifikate, to ne čini vaše podatke automatski sigurnima.
Sami ste odgovorni za sigurnost i privatnost svojih podataka isto kao kad se oni nalaze na vašoj infrastrukturi. Kategorizacija informacija prema osjetljivosti za poslovanje i adekvatna zaštita – on-premise, po putu i u oblaku – trebaju biti dio cloud strategije. Posebnu brigu, naravno, treba posvetiti i pravima pristupa informacijama za vaše korisnike, kao i zaštiti identiteta, ali to ionako imate riješeno on-premise. Zar ne?
3. Štedi novac i donosi korist odmah
Problem nedostatka dugoročnog planiranja duboko je ukorijenjen u naš mentalitet. Većina kompanija vidi cloud kao šansu da ostvari uštede na kratak rok. Za neke servise u oblaku stvari mogu biti vrlo jednostavne (recimo, rješenja za kolaboraciju kao što su Microsoft Office 365 ili Gmail). No, ako je fokus samo ušteda, propušta se prilika da se migracijom takvih servisa u oblak ostvari veća produktivnost i dodatna korist za kompaniju. Navedeni servisi jednostavno imaju više mogućnosti od klasičnih.
Najveću korist od cloud usluga kompanije mogu ostvariti kroz jasnu i dugoročnu strategiju. Što mogu migrirati u oblak? Koji servisi donose uštedu? Kakvu uštedu? Koji su nam sad sve troškovi i koliki? Koji servisi nadopunjuju naša poslovna rješenja i donose novu poslovnu vrijednost? Kako transformacija može uticati na poslovanje? Hoćemo li biti efikasniji? Isplati li se planirani trošak u odnosu na planiranu investiciju na dulji rok? Sva ova i još mnoga pitanja treba obuhvatiti dugoročnim planiranjem – cloud strategijom. S druge strane pay per use model može loše završiti po vaše troškove, ako resursi u cloudu nisu dobro planirani ili ako se kontinuirano ne prati korištenje servisa.
4. To je samo nova i naprednija verzija postojećih tehnologija
Cloud ili bolje rečeno cloud servise ne treba gledati samo kao novu verziju tehnologije koja nam je inače poznata. Većinu rješenja koja nude Public Cloud provideri moguće je realizovati i na klasičan način, ali to zahtijeva značajne investicije, trud i vrijeme. Konzumacija servisa kroz model “plati koliko koristiš” umjesto velikih investicija te brzo uvođenje novih servisa koji donose poslovnu korist omogućuju promjenu poslovnog modela, transformaciju IT-a (ili kako god to nazvali) te odmak od ulaganja, brige o infrastrukturi i približavanje poslovnim ciljevima kompanije. Dakle, cloud nije samo tehnologija, nego i promjena načina funkcioniranja. Kako IT-a, tako i poslovanja kompanije.
5. Imamo sve što nam treba, cloud nas ne interesuje
Cloud je trend. Jedno od mnogih istraživanja IDC-a na ovu temu pokazuje da će do 2020. godine razvoj softvera, odnosno rješenja iz clouda, rasti tri puta brže od razvoja i korištenja softvera na tradicionalan način, on-premise. Htjeli mi to ili ne, s vremenom će sve više poslovnih zahtjeva biti riješeno korištenjem SaaS rješenja iz oblaka.
Takve se stvari već događaju stvarajući takozvani Shadow IT, servise koje koriste zaposleni u kompanijama, izvan kontrole IT-a. Na takve servise treba primijeniti iste politike kao i na one koje se koriste on-premise – identitet, pristup prema ulogama, zaštita podataka, i obuhvatiti ih cloud strategijom. S druge strane, pružatelji usluga Public Clouda nude toliko široku ponudu da sasvim sigurno za svaku kompaniju na tržištu postoji servis koji može donijeti novu vrijednost poslovanju. Samo treba izaći malo iz okvira “tako smo navikli raditi”.
6. Ili sve ili ništa
Jedna od vrlo čestih zabluda kad se govori o oblaku jest to što neke kompanije priču o oblaku shvataju kao migraciju svega što imaju on-premise te gašenje postojećeg podatkovnog centra kad migracija završi. Pa ako ne ide sve – nema smisla ni razgovarati o tome.
Zapravo se najčešće događa da kompanije počnu s migracijom svojih servisa na SaaS rješenja u cloudu. Pa implementiraju druge servise prema potrebi – Disaster Recovery, pa izdvajaju Dev/Test infrastrukturu od produkcije na cloud, pa omogućuju korisnicima mobilnost, koriste analitičke mogućnosti cloud servisa… Uz integraciju s postojećim sistemima u Hybrid Cloud.
Neke legacy aplikacije i rješenja možda i nikad neće ići u oblak, ali to, naravno, nije razlog da kompanije ne ostvare korist od korištenja drugih cloud servisa. Hibrid je realnost. Naravno, postoje manje kompanije koje sve svoje zahtjeve mogu riješiti cloud uslugama i tu ne postoji neka velika dilema.
7. To je prijetnja mom radnom mjestu
Virtualni serveri u cloudu, aplikacije migrirane na PaaS, kolaboracijska platforma kao SaaS servis – sve ode iz datacentra. Šta da ja, kao sistem inženjer, radim nakon toga? Što da održavam? Ovo baš i nije zabluda, to je tema kojom bi se dosta ljudi koji rade u IT-u trebali pozabaviti. Tu se postavlja jednostavno pitanje – šta je kompaniji za njeno poslovanje važnije. Da IT admin zna održavati mail server ili da IT admin zna pomoći poslovanju da IT tehnologijom (kako je god i odakle koristili) riješi poslovne izazove i tako ostvari neki benefit? Da, korištenje cloud servisa za IT zahtijeva usvajanje nekih novih kompetencija, a IT treba iskoristiti priliku koja se pruža kad se fokus s infrastrukture seli na vrijednost za poslovanje.
Za kraj – svaka ovakva promjena predstavlja izazov za sve uključene. Neka te promjene rade u vašu korist. Eksperimentšite s cloud tehnologijama, istražujte, razvijte nove kompetencije, budite spremni. I, naravno, planirajte dugoročno.
Izvor: Netokracija
