Institucija socijalnog osiguranja Finske (KELA) nedavno je saopštila kako će iduće godine započeti sa eksperimentom primjene takozvanog “osnovnog dohotka” u iznosu od 560 eura, koji će uključiti dvije hiljade nasumce izabranih korisnika socijalne pomoći, naknade za nezaposlene i drugih socijalnih usluga.
Mjesečni osnovni dohodak od 560 eura (prosječna plata u Finskoj je 2.700 eura), napominje se, na nivou je subvencija koje Finska ima za male plate, odnosno na nivou mjesečnih troškova primalaca socijalne pomoći koji se odnose na hranu, higijenu i odjeću. Dakle, korisnici osnovnog dohotka u ovom modelu, čini se, ne bi izgubili pravo na zdravstvenu i minimalnu penyijsku ya[titu, već bi se različite vrste socijalne pomoći zamijenile temeljenim dohotkom kojeg ne bi automatski izgubili kada bi našli posao. Iako svi detalj još nisu poznati, osnovni dohodak vjerovatno se više ne bi primao kada bi njegovi korisnici počeli da zarađuju određenu količinu novca, ali bi bio automatski vraćen u slučaju gubitka posla, piše Slobodna Dalmacija.
Prilično skuplji model osnovnog, ali još uvijek ne i univerzalnog osnovnog dohotka, nedavno nije prošao na referendumu u Švajcarskoj gdje su građani koji primaju ispod 2.500 franaka trebali da počnu da primaju 2.500 hiljade švajcarskih franaka, a djeca 625 franaka. I to je, dakle, modifikovana verzija osnovnog dohotka koji se ne bi isplaćivao svima, nego samo građanima Švajcarske s najmanje tri godine boravka u zemlji (kako bi se spriječila navala imigranata), te onima koji ne rade ili zarađuju mjesečno manje od 2500 švajcarskih franaka. Onima koji zarađuju više od tog iznosa, uvođenjem osnovnog dohotka samo bi se reiklasifikovala postojeća primanja: prvih 2500 franaka smatralo bi se podmirenim osnovnim dohotkom, koji bi osoba nastavila primati i ako ostane bez posla. Onima koji zarađuju manje od osnovnog dohotka, država bi doplaćivala razliku. No, taj predlog nije prošao na referendumu, između ostalog i zbog toga jer je švajcarska je vlada objavila preporuku – što je uobičajeni postupak vlade kod svakog referenduma – kojom je građanima savjetovala da odbiju takvu ideju na referendumu jer bi mogla imati “značajne negativne posljedice na švajcarsku ekonomiju i socijalni sustav”.
Na eksperiment uvođenja osnovnog dohotka se odlučila i Holandija, odnosno grad Utrecht i još nekoliko drugih, koji će ga takođe početi da sprovode od 1. januara 2017., a to je model koji je na pola puta između finskog i švajcarskog.
Prema riječima, Rutgera Bergmana, autora knjige “Utopija za realiste – univerzalni osnovni dohodak“, razlog zbog kojih su se Utrecht i drugi gradovi odlučili za ovaj eksperiment je frustracija nastala iz radnih programa korisnika socijalne pomoći koji su se ispostavili “kao vrlo skupi, a ponižavajući za korisnike“. U okviru tog eksperimenta jedna će grupa korisnika osnovnog dohotka primati 972,7 eura (samac) i 1.389,57 eura (par), ali će ostati u stavu starog socijalno-radnog programa, sa svim dužnostima i “penalima“, a druga grupa će izaći iz tog programa i primati isti novac, bezuslovno. Treća grupa će takođe primati taj novac bezuslovno, ali uz podsticaj od 125 eura ako budu dobrovoljno radili na nekim programima, dok će četvrta grupa primati isti novac i biti obvezna na dodatan dobrovoljni rad (što je kontradiktorno, ali takav je program) uz podsticaj od 125 eura, ali će tih 125 eura izgubiti ako prestane raditi dobrovoljno. Konačno, peta grupa će primati dohodak bez podsticaja od 125 eura, ali će moći zarađivati dodatno od drugih poslova, ako budu htjeli. Slični eksperimenti će se sprovoditi i u Wageningenu, Tilburgu, Groningenu i Nijmegenu, a većini njih je zajednički cilj odgovor na pitanje kako pronaći model koji će korisnicima pomoći da ne strahuju od gubitka socijalnih povlastica čim pronađu neki posao.
Dakle, može se kazati kako ideja univerzalnog osnovnog dohotka, kao odgovora na strah od društvenog razvoja koji smanjuje broj radnih mjesta i plate, tek polako kreće sa eksperimentalnom fazom. Još uvijek se tu tapka u mraku, a originalna ideja je u startu zamijenjena “revizionističkim” i znatno manje ambicioznim programima. No, tek treba vidjeti i kako će se društva razvijati i kako će sistemi socijalnog osiguranja reqagovati na moguće veće potrese. Do tada čekamo rezultate ponašanja korisnika socijalne pomoći iz Finske i Holandije nakon uvođenja osnovnog dohotka, i uticaja njihovog ponašanja na tržište rada i državne finansije.
Poslovni.hr
