Dobrodošli u novu Renesansu: Evo kako se svijet promijenio u našem dobu

Prije oko 500 godina, Johan Gutenberg, Nikola Kopernik i Mikelanđelo Bonaroti mijenjali su svijet i otelotvorili period upamćen po značajnom napretku u kulturi i nauci – Renesansu. Danas, autori Ijan Goldin i Kris Kutarna tvrde da je u tolu “druga Renesansa”.

Prema Kutarninom mišljenju, moderna Renesansa svodi se na tri osnovne stvari: nove mape, nove medije i nove okolnosti. Sva tri faktora savršeno odgovaraju Renesansi koja je promijenila svijet prije pet vjekova.

Kada je Johan Gutenberg predstavio štamparsku presu, čitava Evropa se promijenila. Odjednom je razmena informacija postala dostupna svima, što ne samo da je izazvalo ubrzani napredak nauke i tehnologije, već je ujedno i dalo novu moć političarima, naročito onim ekstremnijim koji su nastojali da svrhnu establišment.

Nova tehnologija dala je nezadovoljnima novi, snažniji glas i omogućila im da se povežu u krugove istomišljenika.

Jedna od istorijskih ličnosti koje su shvatale šta se dešava bio je Nikolo Makijaveli. Svojim savremenicima, među kojima su bili Da Vinči i Mikelanđelo, savjetovao je da u vremenima nemira i prevrata ne treba biti oprezan, već preduzimljiv. Drugim riječima – neophodno je rizikovati.

Savjet Makijavelija djelovao je veoma čudno, jer je logično da što je sredina opasnija, čovjek više oklijeva i teži da čeka kako bi vidio kako će se situacija razvijati. Makijaveli je govorio upravo suprotno: “Ne, ne, ne! Taj instinkt je nazadan!”.

U vremenu brzih promjena, moramo mijenjati naše navike i pristupe jer oni velikom brzinom postaju zastarjeli, neprilagođeni vremenu i čak opasni. Upravo zato, u takvim vremenima treba preduzeti odlučnu akciju i pronaći novi način funkcionisanja. Makijavelijeva mudrost, veoma je primjenljiva na svijet u kojem danas živimo.

Digitalno doba došlo je tako brzo i takvim intenzitetom da se mnogi od nas ni ne sjećaju kako je bilo prije digitalnih kamera, interneta i društvenih mreža. Za 25 godina od pada Berlinskog zida, ekonomska, politička i socijalna struktura svijeta u potpunposti se promijenila. Novi mediji, kompjuteri, digitalizacija i društvene mreće stvorili su novo doba, što je samo još jedan od dokaza da ne živimo u “običnom vremenu”.

Iako su se okolnosti takođe potpuno promijenile, naročito u odnosu na prije 500 godina, naša priroda, interesovanja i ono što nas kao ljude pokreće i dalje je mjanje više isto. Zato nostalgija i žal za prošlošću vjerovatno nikada neće nestati ni kada prođe nova Renesansa. Za 20 do 30 godina, ljudi će se osvrnuti na neki stari trend i reći: “Pogledajte kako su oni to tada radili! Zar nije sjajno?”.

Newsweek

Check Also

Top 10 najvećih kompanija u Indiji

Kada je Indija bila domaćin 13. samita BRICS-a u septembru 2021., bila je šesta po …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *