Da li ste hronično umorni, nervozni, boli vas glava, spavate loše…? Sem ako ne odlučite da živite na pustom ostrvu, postalo je skoro nemoguće izbjeći stres. Njegovo prisustvo ne samo da stvara grozan, neprijatan osjećaj i smanjuje produktivnost, već ostavlja i ozbiljne posljedice na vaše zdravlje.
Kada počnete da osjećate da remeti vaše normalno fukcionisanje i ne znate kako da to prevaziđete, vrijeme je da se pozabavite upravljanjem stresa.
Uticaj stresa na mozak
Stres nije uvjek loš. Zapravo, on je taj koji će vas natjerati da se bolje pripremite za neki zadatak, da ustanete ranije, motivisati da nešto uradite. Ali dugotrajno prisustvo stresa je opasno po vaše zdravlje jer tokom vremena stres počne da mijenja strukture u vašem mozgu. Kada se stres pojavi, dolazi do oslobađanja kortizola – hormona koji drži tijelo u stanju napetosti i spremnosti na akciju. Međutim, kada se kortizol dugotrajno luči nastaju negativne posljedice po vaše tijelo.
Uticaj stresa na tijelo
Kortizol je taj koji angažuje energiju (iz zaliha masti, ugljenih hidrata i šećera) koja nam je neophodna da bismo prevazišli stresne situacije. Ali ako je stres stalno prisutan, mišići počinju da gube snagu, a imuni sistem počinje da pada. Sada vam je možda jasnije zašto ste u stresnim periodima često bolesni. Još jedna posljedica prevelikog lučenja kortizola je što dovodi do smanjenja veličine vašeg mozga. Kada ima previše kortizola, sinaptičke veze nestaju i prednji dio mozga koji utiče na prosuđivanje, društveno ponašanje i donošenje odluka se smanjuje.
Stres kreirate sami
Najprije je bitno da shvatite da je stres uzrokovan emocijama, a da su emocije rezultat vaših misli. Drugačije rečeno, vi ste ti koji kreirate stres i sprečavate sebe da nešto uradite. Kada stalno mislite negativno, npr. da će nešto loše da se desi, da nešto ne možete da uradite ili nećete imati vremena, da će drugi misliti loše o vama… nastaju jake, negativne emocije. Šta onda raditi? Najvažnije saznanje, pored onog da stres kreirate sami jeste i da ga sami eliminišete! Kada primijetite negativne emocije i kada se osjećate loše, pokušajte da odmah nađete neku pozitivnu zamjenu. Nađite misao koja je suprotna onoj negativnoj. Znate ono – misli pozitivno. E zato je jako važno insistirati na tome.
Vježbanje i meditacija mogu da preokrenu negativne procese uzrokovane stresom
Postoje brojni načini da stavite vaše misli i stres pod kontrolu. Vježbanje i meditacija spadaju u njih. Meditacija, iako mnogima apstraktan pojam, nije ništa drugo nego pokušaj da se osvijeste čula i sadašnji trenutak. Posmatranje i osluškivanje svega onoga što vas u momentu okružuje i fokusiranje na sopstveni dah imaju za cilj da spriječe mozak da misli na prošlost ili budućnost. Drugim riječimа, nа stvаri koje su se već desile (i ne mogu se promijeniti) ili stvаri koje tek trebа dа se dese (tаko dа ne trebа brinuti još o njima). A kаdа vježbаte i meditirаte, vi zаprаvo anulirate nаvedene efekte stresa. Vаš mozаk počinje da raste srazmerno padu stresа.
Dаkle, kаdа se osjećаte kаo dа ne možete više da se nosite sa stresnom svakodnevicom, svjesno mijenjajte loše misli, idite nа trčаnje i meditirajte. Prevencijа je ključ. Spasite sebe mnogih vikend-glavobolja, iznenadnih zubobolja, neprospavanih noći ili svađa sa partnerom nakon paklenog dana na poslu.
Hans Buster, osnivač Synergy Talents
Izvor: Bizlife
