Za deset godina izgubili više od 750 miliona eura investicija

1 komentar
Kraljičina plaža

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi i velika kašnjenja u dobijanju građevinskih dozvola, pomiješana sa ličnim i političkim opstrukcijama košala su Crnu Goru od obnove nezavisnosti do danas više od 750 miliona eura.

Najbolji primjeri kako ne bi trebalo da se odnosimo prema stranim investitorima, spreminim da ulože stotine miliona eura u Crnu Gori, jesu projekti na Maljeviku i Kraljičinoj plaži kod Bara, te na Valdanosu u Ulcinju.

Zbog opstrukcija izgubili 180 miliona

Da političke opstrukcije mogu mnogo koštati Crnu Goru i poslati negativanu poruku budućim investitorima najbolje smo se uvjerili odlaskom jedne od najvećih kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Rojal grupe, koja je odustala od projekta na Kraljičinoj plaži između Bara i Budve. Luksuzni turistički kompleks vrijedan 180 miliona eura u kojem bi minimum 200 crnogorskih građana trebalo biti zaposleno ostao je san, a razlog za odustajanje poslije dvije godine pregovora u medijima je navedeno navodno kompromitovanje Rojal grupe, kao i same kraljevske porodice i UAE od pojedinih visokih funkcionera i medija u Crnoj Gori. Glavna ‘kočnica’ realizaciji ovog višemilionskog projekta bila je Socijaldemokratska partija. Lider te stranke Ranko Krivokapić uporno je tvrdio da Kraljičinu plažu ne treba prodati zbog sumnje da postoje elementi korupcije, koja nikada nije dokazana.

Britanci odustali od Valdanosa

Slična situacija odigrala se i u Ulcinju. Britanska kompanija Kjubus luks planirala je da investira čak 220 miliona eura u Valdanos gdje je trebalo da izgradi turistički kompleks za četiri godine.

Investiciju su podijelili u tri faze, a obuhvatala je izgradnju tri hotela sa pet zvjezdica, luksuznih vila, konferencijske sale, spacentre, bazene i slično. Problem je nastao oko dostavljanja dodatne dokumentacije i garancija koje prvobitno nijesu predviđene tenderom. Sve to je rezultiralo odugovlačenjem i na kraju definitivnim odustajanjem Britanaca za ulaganjem u naše primorje.

Takođe, u najjužnijem crnogorskom gradu nije realizovan ni projekat kompanije Star of Montenegro, koja je odustala od izgradnje novog objekta na temeljima srušenog hotela Jadran.

Propala je investicija od skoro 50 miliona eura.

Investitor čeka na izmjene DUP-a

Najekstremniji primjer je projekat na Maljeviku koji sa realizacijom kasni skoro deset godina.

Tokom 2011. godine firma “Sonuba Montenegro“, koja je 2007. kupila 20 hektara zemljišta u Maljeviku i najavila investiciju od preko 300 miliona eura, promijenila je vlasnika. Novi vlasnik, ruska Merkur grupa, zatražila je izmjenu detaljnog urbanističkog plana, odnosno manje građevinske gabarite, ali se do danas nije izašlo u susret investitoru. Novi investitor planira da na 150.000 kvadrata pravi ekskluzivne objekate, dok je DUP-om predviđena gradnja na dosta više kvadratnih metara.

Nedavno je izgledalo da će stvari sa mrtve tačke napokon da se pokrenu, ali za izmjene detaljnog urbanističkog plana u Maljeviku u barskom parlamentu glasali su samo odbornici Demokratske partije socijalista i Bošnjačke stranke. Protiv su bili predstavnici Socijaldemokratske partije, Demosa, Demokratskog fronta i Socijalističke narodne partije. Pozitivna Crna Gora i Socijaldemokrate bili su uzdržani.

Razlog protivljenja opozicionih partija je taj što bi izmjenama DUP-a navodno Bar izgubio skoro deset miliona za komunalije, dosuđenih pravosnažnom presudom.

Da stvar bude još zanimljivija, investitor je uplatio Opštini 32,5 miliona eura za zemljište, ali zbog niza problema oko DUP-a koji već godinama traju realizacija projekta nikako da krene sa mrtve tačke.

Prema ugovoru, investitor bi u ambijentalno prelijepoj uvali u čijoj zaleđini je decenijska borova šuma graditi hotelske kapacitete površine 80.000 metara kvadratnih, turističke apartmane, rent a vile, zatim marinu i sve prateće ugostiteljske objekte koji će zadovoljiti kategorizaciju od četiri i pet zvjezdica.

(Opširnije u Dnevnim novinama)

Podijeli ovaj članak
1 Komentar
  • Cemu ovo lose spinovanje, kada su vecina ovih projekata bili spin maske za nase lokalne investitore koji realno ni danas nece da ulazu kao odgovoran privrednici u CG, nego pokusavaju da budu bacuske iz KAP-a u pohodu da nadju negu dobru schemu i uzmu pare iz budzeta, drzavnog i lokalnog podjednako.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *