Ovo je tajna najuspješnije nacije: 10 obilježja japanskog obrazovnog sistema

Japanci su poznati po svojoj inteligenciji, dobrom zdravlju i dugovječnosti, ljubaznosti i dobroti. Ali po čemu je ova nacija tako posebna i drugačija od ostatka svijeta? Sajt Bright Side je možda pronašao odgovor: Imaju nevjerovatan obrazovni sistem!

1. Maniri ispred znanja.
U japanskim školama, učenici nemaju ocjene do četvrtog razreda, odnosno do desete godine. Imaju male testove. Vjeruje se da cilj tokom prve tri školske godine nije da se dete procjenjuje prema znanju i učenju, već po usvajanju lijepih manira i razvijanju karaktera. Djeca se uče da poštuju druge i da budu dobra prema životinjama i prirodi. Uče kako da budu darežljiva, saosjjećajna i da razvijaju empatiju. Ono što je takođe važno jeste da nauče kako da budu istrajna, da imaju samo-kontrolu i osećaj za pravdu.

2. Akademska godina počinje 1. aprila.
Za razliku od ostatka svijeta, početak akademske, odnosno školske godine u Japanu, poklapa se sa jednim od najljepših prirodnih fenomena – vremenom kada cvjeta (japanska) trešnja. Njihova akademska godina podijeljena je u tri trimestra: 1. april – 20. jul, 1. septembar – 26. decembar, 7. januar – 25. mart. Japanski studenti imaju 6 nedjelja odmora tokom ljeta. Imaju dvije nedjelje odmora zimi i na proljeće.

3. Većina japanskih škola ne zapošljava domara ili čistačice. Učenici sami čiste svoju školu.
Učenici čiste učionice, trpezarije odnosno menze, čak i toalete. Kada čiste, podijeljeni su u manje grupe i rotiraju se u izvršenju zadataka. Na taj način uče da rade u timu, poštuju svoj i tuđ rad, i da pomažu jedni drugima. I ne samo to, postaju samostalnija, zrelija, sposobnija i spremnija za život.

4. Imaju standardizovan meni i jedu u učionicama.
Japanski obrazovni sistem radi najbolje što može da bi učenicima osigurao zdrave obroke i izbalansiranu ishranu. U osnovnim i srednjim školama obroke prave kvalifikovani kuvari a po upustvu nutricionista. Svi učenici jedu u učionicama zajedno sa učiteljem ili učiteljicom. To pomaže da se stvori pozitivan nastavnik-učitelj odnos.

5. Radionice nakon škole veoma su popularne.
Da bi se upisali u dobru srednju školu, većina Japanaca ide na pripremnu nastavu ili privatno, na radionice posle škole. Časovi u ovim školama drže se uveče. Grupa male djece koja se vraća sa svojih vannastavnih kurseva uveče uobičajena je scena u Japanu.

Učenici u Japanu imaju osmočasovni školski dan, ali pored toga, uče i tokom praznika i vikendima. Nije ni čudo da učenici u ovoj zemlji skoro nikad ne ponavljaju razred u osnovnoj, nižoj srednjoj ili srednjoj školi.

6. Pored tradicionalnih predmeta, japanski studenti uče kaligrafiju i poeziju.
Japanska kaligrafija, ili Shodo, podrazumijeva umakanje bambusove četke u boju i pisanje hijeroglifa na pirinčanom papiru. Za Japance, Shodo je umjetnost koja nije ništa manje popularna od tradicionalnog slikarstva. Haiku je, s druge strane, oblik poezije koja koristi jednostavne izraze da prenese duboke emocije čitaocima. Oba predmeta uče djecu da poštuju svoju kulturu i vjekovnu tradiciju.

7. Skoro svi učenici moraju da nose školsku uniformu.
Dok neke škole imaju svoju posebnu odjeću, tradicionalna japanska, školska uniforma se sastoji od „vojničkog“ stila za dječake i „mornarskog“ odijela za djevojčice. Politika uniformi ima za cilj da ukloni društvene barijere među učenicima i da „stavi“ u radno raspoloženje. Pored toga, školska uniforma pomaže da se širi osjećaj zajedništva među djecom.

8. Stopa pohađanja škole u Japanu je 99.99 odsto.
Svi smo bili „zabušanti“ bar jednom u svom životu. Ali, japanski učenici ne propuštaju časove, niti kasne u školu. Oko 91 odsto učenika u Japanu kazalo je da nikad ne ignoriše ono što nastavnik predaje. Koliko drugih zemalja se može pohvaliti ovakvom statistikom?

9. Jedan test odlučuje budućnost učenika (slično je i kod nas).
Na kraju srednje škole, japanski učenici imaju veoma važan ispit koji odlučuje njihovu budućnost. Učenik može da izabere jedan koledž koji želi da se upiše, a taj koledž ima zahtjev za određenim rezultatom. Ako učenik ne dostigne taj rezultat, vjerovatno neće ići na koledž. Konkurencija je veoma jaka – 76 odsto maturanata nastavlja školovanje posle srednje škole.

10. Godine na koledžu su najbolji „praznik“ u životu učenika.
Nakon što su prošli kroz „ispitni pakao“, japanski učenici obično naprave malu pauzu. U ovoj zermlji, koledž se smatra najboljim godinama u nečijem životu. Ponekad, Japanci ovaj period nazivaju „odmor“ prije posla.

Bizlife

Check Also

Fejsbuk aktivira kriptovalutu možda već u januaru

Fejsbuk i njegovi partneri spremaju se da izdaju kriptovalutu libru već u januaru naredne godine, …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *