Savjet Centralne banke juče je ocijenio da zabrinjava povećanje deficita tekućeg računa, nivo poreskog duga i porast fiskalnog rizika.
– Deficit tekućeg računa povećan je u prvoj polovini godine 16,1 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period. Evidentan je visok nivo uvozne zavisnosti u robnoj razmjeni sa inostranstvom, saopšteno je iz Centralne banke.
I dalje je umjeren priliv stranih direktnih investicija, koji je iznosio 335,6 miliona eura vlasnička ulaganja su 140,8 miliona, a priliv u formi interkompanijskog duga 64,1 milion.
– Bankarski sistem je stabilan, solventan i likvidan. Tržište osiguranja karakterišu pozitivni trendovi i stabilan razvoj, dok je stanje na tržištu kapitala nepromijenjeno. Finansijski sistem u prvoj polovini godine je bio stabilan, saopšteno je nakon sjednice.
Razmatrajući stanje i u fiskalnom sektoru, gdje je došlo do rasta prihoda, ali i povećanja rashoda budžeta u prvoj polovini godine, konstatovano je da su prisutna veća davanja za otplatu dugova, a evidentan je deficit budžeta.
– Zabrinjava nivo poreskog duga, koji opterećuje javne finansije. Na kraju drugog kvartala, državni dug u bruto iznosu bio je 2,36 milijardi eura ili 62,7 odsto BDP. Procenat bruto državnog duga je i u prvom kvartalu prelazio vrijednost mastrihtskog kriterijuma od 60 odsto BDP-a. Na spoljni dug se odnosilo 2,03 milijarde, što je pad oko 190 miliona. Na unutrašnji dug se odnosilo 327 miliona i povećan je 6,4 miliona u odnosu na mart, podsjetili su iz CBCG.
Na osnovu tih pokazatelja evidentan je, kako se dodaje, porast fiskalnog rizika, usljed pritiska javnog duga.
Na sjednici Savjeta je ocijenjeno da je referendum u Velikoj Britaniji najviše uticao na trendove u međunarodnom okruženju. Ishod britanskog referenduma o izlasku iz EU bio je iznenađujući signal za finansijska tržišta, globalno, koja su negativno odreagovala, rekli su iz CBCG.
– Na osnovu povećanja te neizvjesnosti izgledi za globalnu ekonomiju za ovu i narednu godinu su, u određenoj mjeri, pogoršani. Očekuje se da će neizvjesnost uticati na smanjenje investicija i povećanje rizika finansiranja prema manje razvijenim tržištima. Shodno takvim izgledima, na međunarodnom tržištu, ECB i američki Fed su zadržale isti kurs monetarne politike i nijesu mijenjale kamatne stope. Dodatno, ECB je uvela povećanje pomoći i nove mjere zemljama članicama kako bi se intenzivirao oporavak, objasnili su iz CBCG.
Uticaj međunarodnog okruženja i prenošenje rizika i neizvjesnosti na crnogorsku privredu je, kako se dodaje, umjeren.
Pobjeda
