Zašto ruski moćnici ne žele da rublja jača?

Možda se čini paradoksalnim, no ruske vlasti nisu zadovoljne prekomjernima jačanjem ruske valute. Krajem jula 2016. godine jedan je od najuticajnijih ekonomista zemlje, pomoćnik ruskog predsjednika Aleksej Belousov, rekao da rublja “prekomjerno jača”.

Prema njegovim riječima, “to vodi u gubitke i Centralna banka mora hitno reagovati”…

Centralna je banka oštro reagovala na prijedlog Belousova i preko novinskih agencija saopštila da ne planira odustati od plutajućeg kursa i uticati na njega. “Plutajuća rublja je ugrađeni stabilizator ekonomije koji dokazuje svoju učinkovitost”, rekao je predstavnik regulatora.

Krajem 2014. godine Centralna je banka odustala od regulisanja kursa te je prestala kupovati dolare u slučaju pada valute i prodavati rublje u slučaju njenog rasta. Kao rezultat toga, vrijednost rublje je u odnosu na euro i američki dolar pala za 60%.

Prema podacima Centralne banke, u prvoj polovini 2016. godine rublja je u odnosu na američki dolar ojačala za 12,0%, a u odnosu na euro za 10,5%. To je zabrinulo kompanije usmjerene na strana tržišta. Slaba rublja pogoduje izvoznicima, koji na taj način povisuju svoju efektivnost u rubljima, objašnjava Andrej Kočetkov. Prema njegovim riječima, to pogoduje i proizvođačima poljoprivrednih proizvoda kojima je data prednost pred uvozom hrane.

Izvoznicima čiji su rashodi u rubljama, a prihodi u stranoj valuti u interesu je što slabiji kurs rublje”, objašnjava Mihail Poddupski, analitičar grupe kompanija TeleTrade. Istovremeno, prema njegovim riječima, uvoznici i potrošači koji prihode primaju u rubljama, a kupuju inostranu robu, žele vidjeti jačanje nacionalne valute.

U modernoj su Rusiji krize 1998. 2008. i 2014. nastajale kada je rublja pretjerano ojačla”, objašnjava Konstantin Koriščenko, rukovodilac Katedre za tržište hartija od vrijednosti i finansijski inženjering Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju. Pritom, prema njegovim riječima, stanovništvo od jake rublje ima koristi u vidu sniženja inflacije, jeftinijeg uvoza, dostupnijih putovanja u inostranstvo, no i gubi, jer se smanjuju proračunski rashodi. “Cijena nafte počela je malo po malo rasti, no ruske stope ostaju visoke. To stvara jako dobre uslovre za kratkoročne spekulacije”, objašnjava Koriščenko. Prema njegovim riječima, pokušaji takvih spekulacija i dovode do povremenih talasa jačanja rublje.

Još je početkom ljeta 2013. ministar finansija Anton Siluanov izjavio da su prihodi od nafte prestali pokrivati deficit državnog proračuna i da će izlaz iz situacije biti devalvacija rublje, kaže Andrej Kočetkov, analitičar brokerske kompanije Otkritie Broker. Prema njegovim riječima, čvrsta povezanost rubljs i nafte omogućiće Ministarstvu finansija da fleksibilnije upravlja proračunom i dobije više rubalja za istu količinu dolara.

Međutim, ciljevi Centralne banke i Ministarstva finansija dijelom su kontradiktorni, objašnjava Andrej Kočetkov. Prema njegovim riječima, dok Centralna banka nastoji maksimalno usporiti inflaciju, Ministarstvo finansija sebi uopšte ne postavlja takav zadatak. Odnosno, dok je za potrebe Centralne banke važna stabilna rublja, za Ministarstvo finansija i dalje ostaje vrlo važno održati cijenu nafte u rubljima.

U tom slučaju Centralna banka zapravo ne utiče na kurs rublje: ona je prešla na politiku plutajuće rublje i pokušava se protiv inflacije boriti ne uz pomoć kursa, već uz pomoć kamatnih stopa, kaže Konstantin Koriščenko. Međutim, po mišljenju Andreja Kočetkova, Centralna je banka zapravo odustala od instrumenta valutnih intervencija, no ne isključuje mogućnost njihovog korištenja. Odnosno, ako dođe do pretjeranog jačanja rublje, regulator može početi da kupuje valutu kako bi popunila devizne rezerve, smatra stručnjak.

Po mišljenju finansijskog analitičara grupe kompanija Finamore Timura Nigmatulina, vladi i Centralnoj banci u interesu je ne jaka ili slaba rublja već plutajući kurs koji apsorbuje spoljnje šokove i doprinosi smanjenju inflacije, prenosi RBTH.

PoslovniPuls

Check Also

IRF čvrsto posvećen razvoju preduzetništva mladih u biznisu

Izvršna direktorica Investiciono-razvojnog fonda (IRF) Irena Radović je sa saradnicima posjetila Kancelariju za saradnju mladih …

Leave a Reply

Your email address will not be published.