Tačna trasa TAP-IAP gasovoda kroz Crnu Goru

1 komentar

Ministri ekonomije Crne Gore, Albanije i Hrvatske i izvršni direktor azerbejdžanske državne naftne kompanije SOCAR potpisali su u petak memorandum o razumijevanju za projekat izgradnje Jadransko-jonskog gasovoda.

Time je ponovo aktuelizovana priča o trasi ovog gasovoda kroz našu državu. Portal Analitika, na zahtjev čitalaca, ponovo objavljuje preciznu trasu koridora Jadranskog gasovoda koja ide kroz Crnu Goru.

Prema preliminarnim podacima, nakon prolaska Trans-jadranskog gasovoda (TAP-IAP) kroz našu teritoriju, godišnje na ime tranzitne takse država će ubirati oko 21 milion eura. Gasovod iz Albanije ulazi u Crnu Goru blizu mjesta Štodra, a izlazi kod uvale Čipavica u Hrvatskoj. Gradnja gasovoda kroz našu zemlju koštaće oko 100 miliona eura i finansiraće se iz evropskih fondova, a mogla bi da počne u naredne dvije, tri godine.

Prema  dokumentu “Draft Gas Development Master Plan – WB10-MNE-ENE-01, May 2015”, preliminarno je određena trasa IAP, dijela Jadransko-Jonskog gasovoda koji ide kroz Crnu Goru. Gasovod će biti dužine 511 km i stvoriće preduslove za stvaranje tržišta prirodnog gasa Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske na nivou od oko 5-7 milijardi kubnih metara gasa godišnje. Predložena dužina gasovoda u Crnoj Gori je 94,1 km, uz 6 pratećih postrojenja.

gasovod

Precizna trasa gasovoda: U dokumentu je precizno opisana trasa gasovoda kroz Crnu Goru preko sekcija.

Sekcija 1 Iz Albanije/granice Crne Gore na Štodri: Ruta vodi ka sjeverozapadnom pravcu prema Baru. U blizini Štodre biće postavljena postrojenja tipa BVC i CTMS. Ruta prelazi kroz poljoprivredno područje koje je veoma povoljno za izgradnju gasovoda. Zatim prolazi kroz stjenovitu dolinu, prelazi rijeku u blizini Kameničkog mosta. Blizu te lokacije će biti postavljeno gasno postrojenje BVS. Dalje trasa nastavlja dijelom kroz ravan poljoprivredno područje, zatim kroz kameniti i brdoviti teren, i dolazi do Bara. Ovaj teren je veoma težak za konstrukciju gasovoda. Jugoistočno od Bara biće postavljena postrojenja BVS, PTS i PRMS.

Sekcija 2 Bar – Lastva Grbaljska Ruta:  Ruta nastavlja kroz brdovit i kamenit teren i ulazi u more u uvali Bigovica. Od uvale Bigovica prema Lastvi Grbaljskoj ruta ide od obale i gasovod će biti postavljen na dnu mora. U blizini uvale Trsteno i poluostrva Pontatrasa izlazi iz mora i nastavlja se prema Lastvi Grbaljskoj prelazeći poluostrvo Ponta. Prelazak će se vršiti metodom HDD bušenja i smatra se teškim za izgradnju gasovoda. U blizini Lastve Grbaljske će biti postavljene BVS i PRMS.

Sekcija 3 Lastva Grbaljska – Rt Dobreč MNE/HR granica: Od Lastve Grbaljske trasa ide u pravcu sjever – zapad kroz ravno i naseljeno područje, što je teškoća pri izgradnji gasovoda. Dalje nastvalja kroz kamenitu dolinu prema Radanovićima gdje će biti postavljen BVS i PRMS zajedno sa priključkom za grananje prema Podgorici, Cetinju i Nikšiću. Kroz ravan, naseljen i dijelom poljoprivredno područje trasa nastavlja prema sjeverozapadu i kroz kamenit i brdovit teren dolazi do Gošića.

U Gošićima će biti postavljana gasna postrojenja BVC, PTC i CTMS. U ovom dijelu se ne očekuju veći problemi prilikom izgradnje gasovoda. Od Gošića gasovod prelazi preko poluostrva koje ima planinski teren i ide prema Hrvatskoj gdje podmorski dio gasovoda vodi od Rta Dobreč kroz Boku Kotorsku do tačke izlaska u uvali Čipavica na hrvatskoj teritoriji. Mogu se javiti poteškoće u izgradnji gasovoda kroz planinski teren.

Priključci za Podgoricu, Nikšić i Cetinje: IAP je glavni sistem od kojeg se granaju prenosni sistemi prema Podgorici i Nikšiću i grane do Ulcinja, Tivta, Kotora i Herceg Novog. Od Podgorice jedna grana sistema ide prema sjeveroistoku do Berana, odakle se račva prema opštinskim centrima na sjeveru Crne Gore.

Prema podacima iz Vlade, Crna Gora nakon prolaska Trans-jadranskog gasovoda (TAP-IAP) kroz našu teritoriju, godišnje na ime tranzitne takse- ubirati oko 21 milion eura.U prvih nekoliko godina, po puštanju gasovoda, planirano je da protok kroz Crnu Goru bude oko dvije do 2,5 milijarde kubnih metara gasa godišnje. Ako se uzme u obzir da je tarifa,za 60 do 70 kilometara gasovoda kroz Crnu Goru oko 1 cent po kubnom metru, dolazimo do računice da ćemo od tranzitnih taksi dobiti prosječni prihod oko 22,5 miliona eura godišnje. Opet, ako računamo da je godišnje potrebno za troškove održavanja gasovoda oko 1, 5 miliona eura, onda čista zarada Crne Gore iznosi 21 milion eura. Memorandum su potpisali Vladimir Kavarić, Tomislav Panenić, Damian Điknuri, Mirko Šarović i izvršni direktor SOCAR-a Murad Hejdanov.

Analitika

 

Podijeli ovaj članak
1 Komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *