Prijave protiv Societe Generale banke, Rokšpeda, Telenora

1 komentar

Podnijećemo prijave protiv Telenora, Sosijete ženeral Montenegro banke i Rokšpeda, a specijalnom tužiocu Milivoju Katniću sam predočio dokumente u kojima postoje indicije daje kod tih subjekata nezakonito kontrolisana naplata poreskog duga, izjavio je potpredsjednik Vlade Milorad Vujović na konferenciji za novinare.

Kazao je daje poreska inspekcija od 2012. do 2014. utvrdila da Telenor nije platio poreski dug i da se radi o “impozantnoj cifri”.

Oni su uložili žalbu kojom je poništena prvostepena odluka. Inspekcija je ponovila nalaz, operater je platio značajan dio duga, pa je predmet zadržan u fioci Ministarstva finansija i nije riješen do danas. Imamo indicije da nije sve rađeno u skladu da zakonom“, rekao je Vujović na konferenciji za novinare.

Najavio je da će tražiti odgovornost zašto nije naplaćeno pola milijarde eura poreskog duga. Odmah je reagovala Socijete ženeral banka, ističući da su oni na bijeloj listi poreskih dužnika.

“Obračun i plaćanje poreza, svake godine procjenjuju i nezavisni, reputabilni eksterni revizori koji od trenutka privatizacije banke nijesu imali nijednu primjedbu na način obračuna i plaćanje poreza”, saopšteno je iz banke.

Bivši ministar finansija Radoje Zugić je u svom reagovanju naveo da je uredbom od marta 2013. omogućeno da se poreski dug veći od 100.000 eura, a načinjen do 2012. godine plati imovinom dužnika. Potom je 6. juna 2013. produžen rok za dostavljanje zahtjeva do 31. jula te godine, a formiranaje i komisija koja je odlučivala o zahtjevima. Dug Rokšpeda je na kraju 2012. bio 2,1 milion eura, a isplaćen je dio od 1,4 miliona tako što je Vlada preuzela 25 poslovnih prostora u zgradi Vektra, u koje su smještene kancelarije državnih organa.

Pobjeda

Podijeli ovaj članak
1 Komentar
  • Telenor je vec platio ovo rjesenje da bi mogao da kod upravnih sudskih organa dokaze da je rjesenje uradjeno suprotno zakonima u CG. SoGen nikada nije dobila validno poresko rjesenje nego je zadrzano u PU u fiokama pa stoga nije moglo biti naplaceno ili bar uknjizena obaveza prema drzavi.

    Prijavu treba podici protiv ondasnjeg pomocnika direktora koji je realno u saradnji sa bilo kojim ministrom donosio slicne neformalne odluke. Prijave protiv poreskih obveznika tamo gdje prijava treba da se stavi protiv cinjenja poreznika nije pravilan postupak jacanja vladavine prava. Ali, je dobro da se uslo u ovo gnijezdo neodrzivih menadzerskih odluka poreznika.

Odgovori na Mila K Poništi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *