Više od 16 tona zlatnih poluga, koje su posle sukcesije imovine SFRJ pripale Srbiji, nestale su iz jedne švajcarske banke.
Gdje se sada nalaze, kako i zašto su otuđene i koliko su vrijedele tone zlatnih poluga koje su se do momenta deblokade finansija bivše SFRJ nalazile na računu Banke za međunarodno poravnanje u Bazelu? Sudeći po izjavi guvernerke Narodne banke Srbije Jorgovanke Tabaković, ovim pitanjima još dugo će se baviti nadležni organi u Srbiji.
Ostala samo tona?
– Od 46 tona zlata pohranjenih u Bazelu ostala samo još jedna tona – izjavila je guvernerka prije nekoliko dana i to je bilo sve što je ona po tom pitanju otkrila.
Prema saznanjima “Blica”, brojka koju je iznijela Tabakovićeva odnosi se zapravo na količinu zlata koja je pripadala bivšoj SFRJ, dok je Srbiji i Crnoj Gori sukcesijom pripalo 16,8 tona. To, naravno, ne mijenja činjenicu da tih zlatnih poluga, koji su činile značajan udio u srpskim deviznim rezervama, više nema, a da je javnost ostala uskraćena na odgovor ko ih je otuđio.
Tabaković: Istraga!
U Narodnoj banci Srbije nisu previše rječiti. Za “Blic” kažu jedino da je srpsko zlato iz Bazela prodato između 2001. i 2002, ali ne otkrivaju kome, kako i zašto.
Navode i da je Narodna banka Jugoslavije, nezavisno od zlata iz Bazela, u drugoj polovini 2001. godine iz zemlje, takođe, iznijela oko 5 tona zlatnih poluga radi njihove dorade, ali je i to ubrzo prodala na međunarodnom tržištu.
Titovo zlato hoće Slovenci i Bosanci
– Detalje ovih transakcija u vezi sa zlatom NBS ne može u ovom trenutku da saopštava iz razumljivih razloga – stoji u odgovoru “Blicu”.
“Blic” je pokušao da i od ondašnjih političkih aktera dobije odgovore na pitanje kako su nestale tone srpskih zlatnih poluga iz Bazela. Mlađan Dinkić, koji je u tom periodu bio guverner NBJ a samim tim i direktno nadležan, navodi za ovaj list da “ne zna o čemu se radi, niti razumije šta ga pitamo”.
Dinkić: Ne znam o čemu se radi…
– Svi podaci o kretanju deviznih rezervi Narodne banke, uključujući i zlato, su javni. Ne postoje nikakve misterije niti tajne u vezi sa tim. U doba kada sam bio guverner objavljivali smo svakog mjeseca podatke o kretanju zlatnih rezervi – kaže Dinkić.
Na pitanje da li se sjeća da su na početku njegovog mandata prodate tone zlata, on odgovara:
– Sjećam se da je kada sam postao guverner Srbija imala oko 360 miliona američkih dolara u deviznim rezervama, a do kraja mog mandata one su povećane na 3,3 milijarde dolara. Inače, centralne banke prodaju zlato i prebacuju ga u deviznu efektivu, ukoliko je u tom trenutku potrebno obezbijediti likvidna sredstva i ako postoje potrebe države, privrede i banaka za plaćanje prema inostranstvu.
Vlahović: Prvi put čujem
Ni Aleksandar Vlahović, tadašnji ministar privrede i privatizacije Srbije, ne sjeća se šta se dogodilo sa zlatom iz Bazela.
– Prvi put čujem priču i da je nestalo i da je prodato – tvrdi Vlahović za “Blic”.
“Blic” je pokušao da dobije i Božidara Đelića, koji je u to vreme bio ministar finansija, ali je on bio nedostupan.
Narodna banka sada ima 18,5 tona zlata
Prema podacima za kraj jula 2016. godine, Narodna banka Srbije raspolaže sa oko 18,5 tona zlata, što ukupno čini oko 7,5% deviznih rezervi. Od toga se jedna tona nalazi na računu NBS u inostranstvu, odnosno u Banci za međunarodna poravnanja u Bazelu.
To je stanje od 2006. godine, kada je Crnoj Gori “isplaćen” pripadajući dio od 1,2 tone po Sporazumu o pitanjima sukcesije. Ostatak deviznih rezervi u zlatu čuva se u trezorima NBS.
Blic
