Promašaj politike „jeftinijeg“ novca

Dodajte komentar

Iako su centralne banke smatrale da će snižavanjem kamatnih stopa obeshrabriti štednju i podstaći potrošnju, a time i inflaciju i ekonomski rast, dogodilo se upravo suprotno – štednja je rekordno visoka.

Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), štednja u Švajcarskoj, Švedskoj i Danskoj, tri države izvan eurozone čije su centralne banke uvele negativne kamatne stope, najviša je od 1995. godine kada je OECD počeo da prikuplja te podatke, piše Wall Street Journal.

Štednja je vrlo visoka i u Njemačkoj. U najvećoj evropskoj ekonomiji udio štednje u raspoloživom dohotku domaćinstva lane je dostigao 9,7 posto, najviše od 2010. godine.

OECD ocjenjuje da će udio štednje ove godine porasti na 10,4 posto. Ovaj fenomen dio ekonomista tumači tezom da upumpavanje novca od centralnih banaka signalizira da ekonomska situacija i nije baš najbolja.

Građani se zadužuju i troše kada imaju povjerenja u budućnost. Ali s negativnim kamatnim stopama monetarna politika zapravo potkopava povjerenje“, ističe Andrew Sheets, analitičar američke banke Morgan Stanley.

Osim građana, gotovinom su krcate i kompanije. Krajem prošle godine kompanije iz Evrope, Bliskog istoka i Afrike na računima su držale 921 milijardu eura, pokazuju podaci Moody’sa, pet posto više nego godinu ranije.

Politika negativnih kamatnih stopa nije nas motivirala da više investiramo. Upravo suprotno, to je signal da se ekonomska situacija ne poboljšava“, kaže za američki list Hans-Gerd Wienands, finansijski direktor u njemačkoj kompaniji Messer.

Poslovni

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *